Naknada Zodijaka
Suppsibility C Slavne Osobe

Saznajte Kompatibilnost Po Znaku Zodijaka

Objašnjeno: 18 afričkih država izašlo je na izbore 2020. Evo što je bilo u pitanju

Izborni procesi u ovim zemljama doveli su do zanimljivog promatranja: totalitarne vlade su se borile da zadrže kontrolu, dok su se prodemokratski aktivisti borili da je otmu od njih.

Ljudi su glasali za predsjedničke i zakonodavne izbore na biračkom mjestu Lycee Boganda u glavnom gradu Bangiju, Srednjoafrička Republika, u nedjelju, 27. prosinca 2020. (AP Photo)

Američki predsjednički izbori možda su dominirali globalnim naslovima, gurajući izborne procese u drugim dijelovima svijeta na marginu. No, 2020. godina bila je prekretnica posebno za afrički kontinent jer je 18 zemalja izašlo na birališta, testirajući svoju domaću stabilnost s posljedicama za cijeli kontinent.





Izborni procesi u ovim zemljama doveli su do zanimljivog promatranja: totalitarne vlade su se borile da zadrže kontrolu, dok su se prodemokratski aktivisti borili da je otmu od njih. Regionalno nasilje, oružani sukobi, etnički sukobi, domaća socio-ekonomska pitanja i klimatske promjene također su neki od glavnih čimbenika koji su izravno i neizravno utjecali na ove procese.

Dok su se neki izbori već održali u proteklih nekoliko mjeseci, neki su u tijeku i oni koji će se preliti u prvu polovicu 2021.



Burkina Faso: Opći izbori u Burkinabéu 2020. održani su u toj zapadnoafričkoj zemlji u studenom ove godine, gdje je sadašnji predsjednik Roch Marc Christian Kaboré ponovno izabran na petogodišnji mandat. Iako je Kaboré osvojio 58% glasova, kritičari i oporbene osobe izjavile su da proces glasovanja nije bio pošteno proveden.



Dok su lokalne vijesti sugerirale da je epidemija koronavirusa spriječila manje ljudi da izađu na birališta, oporbene osobe rekle su da je izborni proces bio narušen mitom i nepravilnostima. Osim toga, islamističko nasilje u zemlji koje su počinili pobunjenici iz susjednog Malija spriječilo je otvaranje najmanje jedne petine biračkih mjesta, navodi se u izvješću Deutsche Wellea.

Kaboréovi neuspjesi zaustavljaju ovo islamističko nasilje i terorizam u zemlji koji su bili na čelu pitanja o kojima je riječ tijekom ovogodišnjih izbora.



Burundi: Na općim izborima u Burundiju održanim u svibnju ove godine, Évariste Ndayishimiye iz vladajuće stranke Nacionalnog vijeća za obranu demokracije – Snage za obranu demokracije osvojio je mjesto predsjednika s otprilike 71% glasova. Prije izbora, BBC je izvijestio kako je izlazak na birališta bio narušen nasiljem i optužbama kritičara i kandidata da proces neće biti slobodan i pošten.

Prema Lewisu Mudgeu, direktoru za središnju Afriku u Human Rights Watchu, izbori su održani u vrlo represivnom okruženju bez neovisnih međunarodnih promatrača. Međunarodna organizacija izvijestila je da je proces svjedočio uhićenjima članova oporbe, uključujući kandidate, i gušenju slobode govora. Odluka o održavanju izbora tijekom pandemije koronavirusa također je naišla na kritike u zemlji, dijelom zbog toga što je država svjesno izbjegavala nametanje strogih ograničenja, a masovni politički skupovi su se nastavili održavati uoči izbora.



Kamerun: Dugogodišnja anglofonska kriza u regiji Južnog Kameruna u Kamerunu u središnjoj Africi dominirala je parlamentarnim izbornim procesom u zemlji. Separatisti su se borili protiv kamerunske vlade na sjeverozapadnim i jugozapadnim anglofonskim teritorijima zemlje, a izbori 2020. samo su pojačali sukob, a mnogi su pozivali na bojkot procesa.

U ljeto 2018. lokalni i zakonodavni izbori koji su se prvobitno trebali održati u listopadu odgođeni su za godinu dana, a kamerunska vlada tvrdi da bi bilo teško istodobno održati predsjedničke, zakonodavne i općinske izbore. No, u srpnju 2019., vlada je ponovno pomaknula te izbore za veljaču 2020., ne navodeći ikakve razloge za odluku, s oporba i kritičara koji su galami, a mnogi Ambazonci bojkotirali su izbore.



U veljači 2020. parlamentarni izbori rezultirali su nasiljem s obje strane, a vlada je rasporedila stotine vojnika u borbi protiv separatista, koji su zauzvrat oteli nekoliko političara u zemlji. Izbori su završili tako što je vladajuća stranka Kamerunski narodni demokratski pokret zadržala većinu u parlamentu.

Srednjoafrička Republika (CAR): Ovaj tjedan, CAR je glasovao na predsjedničkim izborima koji su bili obilježeni nasiljem, što je rezultiralo sukobom između vladinih i pobunjeničkih snaga. Predsjednik Faustin-Archange Touadéra tražio je drugi mandat i optužio je svog prethodnika Françoisa Bozizea za poticanje puča u dosluhu s pobunjeničkim skupinama. Nekoliko dana prije izbora 27. prosinca tri mirovnjaka UN-a ubili su napadači koji još nisu identificirani. Dok je oporba pozivala na odgodu izbora, što je vlada odbila, pobunjeničke skupine pozivale su ljude da ne glasaju.



Ljudi u redu da daju svoje glasove za predsjedničke i zakonodavne izbore, na biračkom mjestu Lycee Boganda u glavnom gradu Bangiju, Srednjoafrička Republika, u nedjelju, 27. prosinca 2020. (AP Photo)

Bilo je i pitanja o legitimnosti izbora, jer tisuće građana navodno nisu dobile biračke iskaznice. BBC je izvijestio misiju UN-a u zemlji rekavši da je unatoč nasilju i zatvaranju nekih biračkih mjesta u nekim dijelovima zemlje bio velik odaziv. Uoči izbora, Rusija je rekla da je vlada predsjednika Touadére zatražila vojnu pomoć od Moskve, nakon čega je 300 vojnih instruktora CAR-u. No Rusija je inzistirala da nije umiješana u nasilje koje se dogodilo tijekom izbora.

Čad: Zakonodavni izbori odgađani su pet puta od 2015. u Republici Čad, a predsjednik Idriss Deby Itno naveo je nedostatak sredstava te stalne prijetnje i nestabilnost koju predstavlja džihadistička skupina Boko Haram. Prvobitno planirano da se održi u kolovozu ove godine, Nezavisna nacionalna izborna komisija zemlje (Céni) objavila je u lipnju da će parlamentarni izbori biti još jednom odgođeni, ovaj put zbog pandemije koronavirusa i kišne sezone koja će pogoršati stanje na cestama u zemlji, što bi zauzvrat utjecalo na sposobnost birača da se registriraju.

PRIDRUŽITE SE SADA:Telegramski kanal Express objasnio

Izborno povjerenstvo zemlje umjesto toga preporučilo je održavanje izbora u travnju 2021., istovremeno s predsjedničkim izborima. Promatrači su pak rekli da je malo vjerojatno da će se ti izbori održati ni sljedeće godine, jer predsjednik ne želi da mu se ospori vodstvo. Deby je na vlast došao nasilno 1990. godine i još nije otvoreno najavio hoće li se natjecati za šesti mandat.

Komori: Otočna država Komori u Indijskom oceanu svjedočila je nasilnoj političkoj povijesti otkako je stekla neovisnost 1974. Bilo je 20 pokušaja puča, od kojih su četiri uspješno provedena. Kada je predsjednik Komorskih ostrva Azali Assoumani prvi put došao na vlast, on je sam izveo državni udar, vladajući zemljom od 1999. do 2006. Godine 2016., kada je ponovno došao na vlast, izborni proces bio je obilježen nepravilnostima i nasiljem. U siječnju 2020. ponovno je izašao kao pobjednik na parlamentarnim izborima u zemlji, koje su bojkotirane od strane oporbenih stranaka. Te su oporbene stranke rekle da su izbori bili nedemokratski i netransparentni. Oporbene stranke također su navele da je izlaznost birača znatno niža od brojke od 61,5 posto koju je iznijelo izborno povjerenstvo, rekavši da su građani zemlje odbacili Azalijevu diktaturu napuštanjem biračkih mjesta.

Etiopija: Opći izbori za izbor dužnosnika u Zastupnički dom naroda, donji dom etiopske federalne parlamentarne skupštine, zakonodavnog tijela zemlje, prvobitno su bili planirani da se održe u Etiopiji u kolovozu 2020. Pandemija Covid-19, međutim, prisilila je donji dom razmotriti odgađanje izbornog procesa. U svibnju je dom izglasao odgodu izbora u zemlji na neodređeni datum 2021. No u prosincu je Nacionalna izborna komisija Etiopije objavila da će se oni održati 5. lipnja 2021. godine.

Etiopija se trenutno nalazi usred građanskog rata koji je započeo u studenom 2020., između moćne regionalne vlade Tigrayja predvođene Narodnom oslobodilačkom frontom Tigray (TPLF) i snaga koje podržavaju etiopskog premijera Abiya Ahmeda. Građanski rat doveo je do obustave komunikacijskih linija i transporta, nasilja i raseljavanja civila. Tisuće građana zemlje, posebno sa sjevera, prisiljene su napustiti svoje domove i potražiti utočište u susjednim zemljama poput Sudana. Sukob može utjecati na Afrički rog u cjelini te na vojne i gospodarske interese velikih sila poput SAD-a, Kine i Rusije u regiji.

Gabon: Gabon je trebao održati parlamentarne izbore u travnju 2020. u gabonskom odjelu Lékoni-Lékori. Međutim, to je odgođeno zbog pandemije koronavirusa.

Gana: Sredinom prosinca, sadašnja predsjednica Gane Nana Akufo-Addo osvojila je drugi mandat kao predsjednica. Akufo-Addo je došao na vlast ubedljivom pobjedom 2016., obećavajući da će zemlju osloboditi korupcije. Ali od tada, kritičari su ga optuživali za političko uplitanje i neuspjeh jednog od njegovih glavnih obećanja u kampanji o postavljanju bolnica u svakom od 216 okruga Gane. Ali u svom posljednjem mandatu, Akufo-Addo je također ispunio svoje obećanje o ukidanju školarina za srednjoškolsko obrazovanje.

Pobjeda dolazi u trenutku kada je pandemija koronavirusa teško pogodila gospodarstvo zemlje, a regija Volta u istočnoj Gani svjedoči ponovnom separatističkom preokretu, a separatisti traže neovisnost Zapadnog Togolanda.

Gvineja: U listopadu 2020. predsjednik Alpha Condé osvojio je kontroverzni treći mandat usred nasilnih prosvjeda diljem Gvineje. Nakon što su objavljeni izborni rezultati, suprotstavljeni kandidati, uključujući bivšeg premijera Celloua Daleina Dialla koji se također kandidirao, osporili su rezultate, navodeći raširenu prijevaru. Nasilje koje je uslijedilo rezultiralo je smrću najmanje 30 ljudi, nekoliko dana nakon što je Condé objavio svoju pobjedu.

Ustav Gvineje ograničava predsjednika na samo dva mandata. Međutim, ranije ove godine u ožujku, amandmani su doneseni na kontroverznom ustavnom referendumu koji je poništio predsjedničke mandate, dopuštajući Condéu da se kandidira za treći mandat. U mjesecima od objave Condéa, zemlja je svjedočila raširenom nasilju. Prosvjedi su u tijeku tijekom cijele godine, a sigurnosne snage zemlje su se žestoko obrušile na prosvjednike civile, što je također rezultiralo smrtnim slučajevima.

Obala Slonovače: U studenom je predsjednik Republike Obale Bjelokosti Alassane Ouattara osvojio kontroverzni treći mandat na izborima koje je oporba bojkotirala. No ubrzo nakon toga oporba iz Bjelokosti objavila je da stvara prijelaznu vladu koja će biti odgovorna za organiziranje novih izbora. Politički sukobi i nasilje koje je uslijedilo zabilježeno je prije i čak nakon objave rezultata.

Prema izvješću BBC-a, oporbene osobe rekle su da je nezakonito da se Ouattara kandidira za treći mandat jer je to kršenje pravila. To osporavaju predsjedničine pristaše koji se pozivaju na ustavnu promjenu uvedenu 2016. prema kojoj, kako kažu, znači da se Ouattarin prvi mandat zapravo nije računao.

Neovisni nadzorni organi i zagovaračke skupine rekli su da su izbori bili poremećeni zastrašivanjem, nasiljem i izbornim malverzacijama te da veliki broj birača nije mogao glasovati jer su biračka mjesta zatvorena. BBC je izvijestio da su biračka mjesta u oporbenim uporištama također opljačkana, a imovina spaljena. Od Ouattarine objave u srpnju da će se ponovno kandidirati za tu funkciju, ubijeno je više od 3000 ljudi.

Mali: Nakon što su odgođeni s 2018. na 2019., za ožujak 2020., u Maliju su održani parlamentarni izbori, a drugi krug održan je nekoliko tjedana kasnije u travnju. Prema izvješću Glasa Amerike, ovo su prvi izbori koji su popunili parlament Malija od 147 mjesta od 2013. Izbore je obilježilo nasilje koje se dogodilo na sjeveru i u središtu zemlje. U ožujku, čelnica oporbe Soumaila Cissé oteta je tri dana prije izbora. Zatim je militantna skupina orijentirana na Al-Qaedu sudjelovala u bombaškim napadima uz cestu i napadima na vojnike i civile.

Ova zemlja bez izlaza na more više je od desetljeća zahvaćena sukobima, a osim džihadističkog terora, svjedoči i međuetničkom nasilju. Predsjednik Ibrahim Boubacar Keïta, koji je obnašao dužnost predsjednika Malija od rujna 2013. do kolovoza 2020., bio je prisiljen podnijeti ostavku nakon što su ga frakcije Malijskih oružanih snaga zarobile u državnom udaru.

Namibija: Lokalni i regionalni izbori održani su u Namibiji u studenom 2020. za izbor novih lokalnih i regionalnih vijeća. Posljednji put održani su 2015. godine.

Niger: Država Sahel u Nigeru izašla je na birališta 27. prosinca na povijesnim izborima usred nasilne džihadističke pobune. Ovi izbori su značajni jer bi mogli dovesti do prve mirne tranzicije vlasti Nigera otkako je stekao neovisnost od Francuske prije 60 godina. Rezultati bi mogli biti u roku od nekoliko dana, ali će ustavnom sudu trebati više vremena da ih ratificira. Pobjednik bi morao dobiti 50 posto glasova, inače bi proces uključivao drugi krug u veljači 2021. koji bi uključivao dva najbolja kandidata.

Tijekom posljednjih nekoliko godina, Niger se suočava s prijetnjama oružanih skupina, kao i džihadističkih skupina poput Boko Harama. U prosincu ove godine u napadu, za koji je odgovornost preuzeo Boko Haram, poginulo je 27 osoba. Iako je sigurnost bila hitna briga tijekom ovih izbora, lokalne vijesti sugeriraju da je unatoč strahu od nasilja i drugih prijetnji, incidenata tijekom izbora bilo relativno malo.

Tanzanija: Opći izbori održani su u Tanzaniji u listopadu 2020. radi izbora predsjednika i Narodne skupštine, a sadašnji predsjednik John Magufuli ponovno je izabran ubedljivom pobjedom. Oporbeni čelnici izbore su nazvali lažnima, tvrdeći da je državna mašinerija korištena kako bi se držala vlasti, prema izvješću BBC-a. Neki oporbeni čelnici također su tvrdili da su glasačke kutije bile neovlaštene, ali je čelnik Državnog izbornog povjerenstva te tvrdnje odbacio kao lažne, navodi se u izvješću.

Uoči izbora, Human Rights Watch je izvijestio da je policija proizvoljno uhitila i privela niz čelnika i pristaša oporbenih stranaka, a vlasti su suspendirale televizijske i radijske postaje, cenzurirale komunikaciju putem mobitela i blokirale društvene mreže. Oporbeni čelnici su navodno bili uhićeni i napadnuti, a zabrana skupova također je uvedena prije izbora, navodi Al Jazeera.

Human Rights Watch je također izvijestio da je uoči izbora u listopadu policija ispalila bojevu municiju na gomilu na poluautonomnom otočnom arhipelagu Zanzibar, gdje su ubijene najmanje tri osobe.

Somalija: Predsjednički izbori trebali su se održati u Somaliji u prosincu 2020., ali su zbog nekoliko čimbenika odgođeni za veljaču 2021. Dok je epidemija koronavirusa glavni uzrok, drugi uključuju raširenu glad koja se dogodila zbog pustinjskih skakavaca i zbog nasilja koje su počinili pobunjenici al-Shabaab, džihadistička fundamentalistička skupina u istočnoj Africi.

Postoji zabrinutost da bi nestabilnost u Etiopiji mogla prodrijeti u Somaliju i utjecati na izborni proces i stabilnost zemlje. Domaći sporovi između savezne vlade, država i plemenskih klanova također bi mogli rezultirati nemirima. Prema Brookingsovoj analizi, odluka Trumpove administracije da povuče većinu američkih snaga za specijalne operacije iz zemlje do siječnja 2021., neposredno prije izbora, također može rezultirati oslabljenom sigurnošću, što bi moglo dati veći poticaj pobunjenicima al-Shababa.

Somaliland: Iako nije međunarodno priznat, Somaliland je teritorij koji se odvojio od Somalije 1991. godine i ima funkcionalan politički sustav, vlastite vladine institucije, neovisnu policiju i vlastitu valutu. Posljednja parlamentarna birališta održana su 2005. godine i od tada su nekoliko puta pomicana. Tada je odlučeno da će se birališta održati 2019., ali su odgođena za kraj 2020. Sada je taj datum revidiran na svibanj 2021. godine.

Sejšeli: Opći izbori na Sejšelima održani su u listopadu 2020., što je bio značajan događaj. Prvi put nakon 1977. oporba je preuzela vlast na Sejšelima, a anglikanski svećenik Wavel Ramkalawan pobijedio je na izborima. Analitičari smatraju da politička stranka kojoj je pripadao bivši predsjednik Danny Faure, Stranka Ujedinjenih Sejšela, nije uspjela pobijediti na ovim izborima zbog prethodne umiješanosti političke stranke u politička ubojstva, mučenja i korupciju.

Ići: Predsjednički izbori održani su u zapadnoafričkoj državi Togo u veljači 2020., gdje je sadašnji predsjednik Faure Gnassingbé iz vladajuće stranke Unija za Republiku ponovno izabran za svoj četvrti mandat sa 71% glasova. Ali proces je bio narušen tvrdnjama o izbornoj prijevari nakon optužbi oporbenog čelnika Agbéyoméa Kodjoa.

Prema izvješću BBC-a, Kodjo, bivši premijer i čelnik nacionalne skupštine, optužio je vladine vlasti za postavljanje lažnih biračkih mjesta na ovim izborima i za petljanje glasačkih listića i za tjeranje ljudi da daju više glasova za Gnassingbéa. Uoči izbora u veljači, međunarodni promatrači prozivali su vladu Toga da ugasi internetske usluge u glavnom gradu Loméu i drugim dijelovima zemlje.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: