Objašnjeno: Kako Boko Haram završava desetljeće, povijest ove nigerijske terorističke skupine

Grupa, službeno nazvana Jama'a Ahl as-Sunna Li-da'wa wa-al Jihad, poznatija je kao Boko Haram, nadimak koji je dalo lokalno stanovništvo zemlje koje govori hausa, zbog svog odbijanja zapadnog obrazovanja i Kultura.

U 2000-ima, Boko Haram se pojavio u Nigeriji kao mala sunitska islamska sekta koja zagovara strogo tumačenje i provedbu islamskog zakona.

Nigerija je svjedočila nekoliko pobuna plemenskih milicija u svojoj 59-godišnjoj modernoj povijesti. No upravo je pojava Boko Harama kao nasilne islamističke pobunjeničke skupine promijenila prirodu nasilja kojemu je nacija svjedočila.

Tijekom desetljeća Boko Haram se proširio sa sjeveroistoka Nigerije na susjedne zapadnoafričke države Niger, Čad i Kamerun u bazenu jezera Čad. Teroristička skupina stekla je međunarodnu slavu kada je 2014. otela oko 300 učenica u gradu Chibok, država Borno, na sjeveroistoku Nigerije.

Što je Boko Haram?

U 2000-ima, Boko Haram se pojavio u Nigeriji kao mala sunitska islamska sekta koja zagovara strogo tumačenje i provedbu islamskog zakona. Grupa, službeno nazvana Jama'a Ahl as-Sunna Li-da'wa wa-al Jihad, poznatija je kao Boko Haram, nadimak koji je dalo lokalno stanovništvo zemlje koje govori hausa, zbog poziva grupe na odbacivanje Zapadno obrazovanje i kultura koje je smatrao neislamskim – haram ili zabranjenim – vođeni selefizmom, konzervativnom interpretacijom islama.

Oko 2002. godine, vođa nigerijske muslimanske sekte Mohammed Yusuf osnovao je islamsku školu i džamiju u Maiduguriju, glavnom gradu države Borno u Nigeriji, establišmentu koji je privlačio neke od najsiromašnijih ljudi u tom području. Ali nisu samo siromašni bili ti koji su bili privučeni Jusufu. Čak su i fakultetski obrazovani i bogati Nigerijci bili privučeni Yusufom koji je bio obrazovan, s ekvivalentom magistarske diplome iz islamskog obrazovanja i bio je karizmatični vođa. Učenjaci koji su proučavali Boko Haram vjeruju da je način na koji je Jusuf prodao ovu ideologiju stekao sljedbenike. Otvoreno je govorio protiv korupcije i policijskog nasilja u Nigeriji zbog čega su ljudi bili suosjećajni za njegovu stvar protiv establišmenta.

Osnivač Boko Harama, Mohammed Yusuf, Mohammed Yusuf. (Foto: Wikimedia)

Boko Haram je 2009. pokrenuo pobunu protiv nigerijske vlade koja je srušena, a Jusuf je priveden. U policijskom pritvoru, Mohammed Yusuf je ubijen, a nigerijska vlada je vjerovala da je kontrolirala ustanak prije nego što mu je dopušteno da se manifestira i razvije. Pripadnici (Boko Haram), uključujući žene i djecu, također su bili podvrgnuti mučenju, a mnoge je policija ubila dok su bili u pritvoru. Posljedično, objavili su rat nigerijskim vlastima, rekao je Mojúbàolú Olufúnké Okome, profesor političkih znanosti, afričkih i ženskih studija na Brooklyn Collegeu, City University of New York, u intervjuu za ovu web stranicu .

Boko Haram se radikalizirao nakon Yusufove smrti, a otprilike godinu dana kasnije, jedan od njegovih poručnika, Abubakar Shekau, objavio je da je on novi vođa Boko Harama. Tijekom desetljeća nasilje se nastavilo zbog neuspjeha nigerijske vlade u kontroli Boko Harama, sve dok grupa nije zadobila međunarodnu pozornost otmicom 300 školskih djevojčica u Chiboku.

Zašto su se nigerijska vlada i međunarodne mirovne snage borile za kontrolu Boko Harama?

Prema profesoru Okomeu s Brooklyn Collegea, Gradskog sveučilišta u New Yorku, vlada Jonathana Goodlucka, bivšeg predsjednika Nigerije (2010.-2015.), nije uspjela obuzdati Boko Haram jer je grupa (djelovala) na energičan, organiziran način i nigerijski oružane snage su bile loše naoružane u usporedbi s Boko Haramom. Okome vjeruje da je Boko Haram u to vrijeme također dobio sredstva od utjecajnih političara za daljnje djelovanje u zemlji.

Boko Haram je dobro poznavao to područje i bio je u stanju infiltrirati se u zajednice, utjecati i zastrašiti lokalno stanovništvo te zauzeti teritorij na sjeveroistoku Nigerije na način kojemu se nigerijska vlada nije mogla suprotstaviti. U vrijeme kada je vlada pokrenula ozbiljnu borbu, Boko Haram je već bio dobro ukorijenjen, rekao je Okome.

Kako je Boko Haram promijenio svoju operativnu taktiku nakon smrti vođe Jusufa?

Godine 2011., dvije godine nakon smrti Mohammeda Yusufa, pod vodstvom Abubakara Shekaua, Boko Haram je koristio automobil u napadu bombom samoubojice na kompleks Ujedinjenih naroda u Abudži, glavnom gradu Nigerije. U napadu su poginule 23 osobe, a više ih je ozlijeđenih.

Tijekom sljedeće četiri godine, Boko Haram je nastavio voditi rat u Nigeriji koji je vlada teško obuzdala. Vlada je u početku odbijala pomoć susjednih naroda, a za nekoliko godina grupa je postala jača. Grupa je razvila svoju operativnu taktiku koja uključuje korištenje bombaša samoubojice, a njezino nasilje se povećalo u svojoj žestini, brutalnosti, a njezinoj žestokoj revnosti također se bilo teško suprotstaviti, rekao je Okome.

Prema Okomeu, Boko Haram je započeo kao organizacija koja se bavila dobročinstvom i prozelitizmom na području pogođenom ekstremnim siromaštvom, istovremeno jačajući selefizam. Sumnjivo je da bi čisto vojna strategija porazila grupu, s obzirom na kombinaciju militarističke religijske ideologije i društvene kritike korumpiranih političkih i ekonomskih elita, (i) njezino uvjerenje da je sekularna država (bila) nemoralna i da se mora zamijeniti islamski hilafet. S obzirom na pomoć koju je Boko Haram pružio u ranoj fazi njezina osnivanja, siromašni Nigerijci bili su ranjiviji na vjeru u filozofiju organizacije i njezinu indoktrinaciju.

Do 2015. godine Boko Haram je zauzeo veći dio države Borno i njegovi napadi počeli su se širiti izvan granica Nigerije na susjedne zemlje Nigera, Čada i Kameruna. Kada se osnivač Boko Harama, Yusuf Mohammed, pobunio protiv nigerijske vlade 2009. godine, ove susjedne nacije nisu se kolektivno mobilizirale protiv te organizacije. Šest godina kasnije, suočili su se s prelijevanjem nasilja koje je počinila grupa. Prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 2,2 milijuna ljudi u regiji bilo je interno raseljeno tijekom tog vremena.

Zašto je Boko Haram otmica nigerijskih učenica pokrenula međunarodnu kampanju #BringBackOurGirls?

U travnju 2014., otprilike 276 djevojaka u srednjoj školi za djevojčice u gradu Chibok u državi Borno spavalo je u svojim internatskim domovima kada su ih oteli naoružani muškarci iz Boko Harama. Učenice u školi za djevojčice potječu iz siromašne zajednice i percepcija je bila da neće doći do sukoba s nigerijskom vladom, objasnio je Okome. Ni Boko Haram, pa čak ni nigerijska vlada nisu očekivali da će njihova otmica zadobiti ogromnu međunarodnu pozornost koju je i učinila.

Državna i savezna vlada Borno unaprijed su obavijestile da će biti otmica, ali su dopuštale studentima da se okupljaju u loše osiguranom internatu na ispitu. Nakon otmice, vlada nije uspjela ozbiljno pokušati spasiti djevojke, rekao je Okome. Nigerija nije odmah započela napore spašavanja i to je Boko Haramu dalo dovoljno vremena da sakrije otete djevojke u obližnjoj šumi Sambisa u državi Borno.

Direktorica Amnesty Internationala za Afriku, Netsanet Belay, objavila je izjavu ubrzo nakon otmica, rekavši: Činjenica da su nigerijske sigurnosne snage znale za predstojeći napad Boko Harama, ali nisu poduzele hitne mjere potrebne da ga zaustave, samo će pojačati nacionalne i međunarodne negodovanje zbog ovog užasnog zločina.

General pukovnik marinaca Thomas Waldhauser rekao je da je ISIL zamolio čelnika Boko Harama Abubakara Shekaua da prestane koristiti djecu kao bombaše samoubojice, ali on to nije učinio što je dovelo do toga da se otcijepljena skupina odvojila od skupine. (Foto: Reuters)

Tri tjedna nakon otmice djevojaka, novinska agencija AFP objavila je video na kojem se vidi vođa Boko Harama Abubakar Shekau, koji priznaje da je njegova grupa otela djevojke i kaže: 'Bog mi je naložio da ih prodam, one su njegovo vlasništvo, a ja ću izvršiti njegovo upute, dodajući da su se djevojke trebale udati već u svojim godinama, a ne studirati.

Djevojke iz Chiboka bile su većinom kršćanke, s nekoliko muslimanki, i nisu prešle na islam. Shekau je u videu rekao da je voljan zamijeniti djevojke za našu braću u vašem zatvoru.

Otmica je izazvala globalni bijes i stavila Boko Haram u svjetla međunarodne javnosti kao nikad prije. Političari i slavne osobe započele su kampanju za oslobađanje djevojaka, a hashtag #bringbackourgirls postao je popularan diljem svijeta.

Naše molitve su uz nestale nigerijske djevojke i njihove obitelji. Vrijeme je da #Vratite naše djevojke . -mo pic.twitter.com/glDKDotJRt

— Prva dama- Arhivirano (@FLOTUS44) 7. svibnja 2014

U početku je Nigerija odbijala pomoć Britanije, Francuske i SAD-a u pronalaženju otetih djevojaka, a nacije poput Britanije provodile su neovisne zračne izviđačke misije koje su pratile kretanje djevojčica ubrzo nakon što su otmice. U međuvremenu su se pojavile i prijave da su djevojke bile podvrgnute ubojstvu i silovanju. Višemjesečni pregovori raznih državnih i privatnih stranaka vodili su se s čelnicima Boko Harama da oslobode djevojke, ali bez ikakvih rezultata.

U vrijeme kada je Muhammadu Buhari postao predsjednik Nigerije 2015. godine, Boko Haram se podijelio u zasebne frakcije i djevojke su bile podijeljene među njima. Od 2019. godine u zatočeništvu je ostalo 112 djevojčica.

Zašto je Boko Haram oteo djevojke iz Dapčija?

Boko Haram je shvatio da otmicama i metodama poput onih koje se koriste u slučaju učenika Chiboka mogu skrenuti pozornost na sebe i u veljači 2018. to su ponovili. Ovaj put su oteli 110 učenica iz grada Dapchi u državi Yobe na sjeveroistoku Nigerije.

Otprilike mjesec dana kasnije, prema izvješćima, 106 djevojaka je pušteno iz zatočeništva. Od otetih učenika, Lea Sharibu ostaje u zarobljeništvu, navodno zbog njenog odbijanja da prijeđe na islam s kršćanstva. Navod da Leah nije puštena jer je kršćanka, te da je ona jedina oteta koja nije puštena od preko 100 školskih kolega, kao i upletenost mnogih kršćana u Nigeriji i drugim zemljama, posebice na Zapadu, natjerali su je kontinuirano zatočeništvo ostaje u globalnoj pozornosti, rekao je Okome.

Na ovoj slici snimljenoj iz videa distribuiranog u nedjelju, 14. kolovoza 2016., prikazan je navodni vojnik Boko Harama kako stoji ispred grupe djevojaka za koje se tvrdi da su neke od 276 otetih učenica Chiboka koje su držane od travnja 2014. na nepoznatoj lokaciji. nigerijski (militantni video/Site Institute, datoteka putem AP-a)

Zašto je Boko Haram napao škole i fakultete u Nigeriji?

Mohammed Yusuf imao je islamsko obrazovanje ekvivalentno obrazovanju magistara. Njegov nasljednik Abubakar Shekau studirao je, ali nije diplomirao na Borno College of Legal and Islamic Studies (koji se sada zove Mohammed Goni College of Legal and Islamic Studies), rekao je Okome. Ipak, skupina je izvela nekoliko napada na škole i fakultete u Nigeriji odbijajući zapadne modele obrazovanja i promicati vlastite ideologije, posebno u siromašnim područjima gdje je bilo ranjivijih ljudi.

Ima li Boko Haram veze s drugim terorističkim skupinama?

Nakon što je izgubio tlo od nigerijskih vojnih snaga 2015., prema Istraživačkoj službi američkog Kongresa, u ožujku te godine, Abubakar Shekau iz Boko Harama obećao je lojalnost Abu Bakru al-Baghdadiju, vođi ISIS-a sa sjedištem u Siriji/Iraku, u pokušati izgraditi nove saveze kako bi nadoknadili gubitak tla u Nigeriji. Prema dokumentima Istraživačke službe Kongresa, obećanje je pozdravio glasnogovornik ISIS-a koji je pozvao sljedbenike Islamske države da putuju u zapadnu Afriku i pruže podršku Boko Haramu. Druga izvješća upućuju na to da ISIS nije imao namjeru udružiti snage sa Shekauom, ali je aktivno planirao uspostaviti svoju neovisnu prisutnost u zapadnoj Africi. Upravo je to 2016. učinila stvaranjem provincije Islamske države Zapadna Afrika (ISWA, također poznata kao ISWAP), pod vodstvom Abu Musaba Al-Barnawija, za kojeg se vjeruje da je jedan od sinova osnivača Boko Harama, Mohammeda Yusufa.

Planira li ISIS uspostaviti kalifat u zapadnoj Africi?

Umjesto da mogu kontrolirati i obuzdati Boko Haram, Nigerija, susjedne nacije i cijeli svijet, sada se moraju suočiti s dvije terorističke skupine koje djeluju u istoj regiji. No Okome vjeruje da je prerano reći hoće li se ISIS moći proširiti i uspostaviti svoje operacije u Nigeriji i široj regiji Zapadne Afrike kao što je to učinio na Bliskom istoku.

Nisam siguran da je uspostava kalifata izvediva u bliskoj budućnosti jer se čini da navodna izjava odanosti... nije imala konkretnu manifestaciju i razgranate do sada. O tim grupama i njihovim planovima, kapacitetima i resursima još uvijek se mnogo ne zna, rekao je Okome.

Ne samo da su ISIS i Boko Haram utjecali na međusobno djelovanje i filozofiju, Okome ukazuje na Nigerijce iz Boko Harama koji su otišli u Siriju kao borci za ISIS. Svaka je skupina koristila metode koje je prva upotrijebila druga, a sasvim je moguće da bi se, izgubivši tlo pod nogama u Siriji, ISIS mogao sve više kretati u regiju zapadne Afrike, uključujući Nigeriju, uzrokujući povećanu nepopustljivost u ionako složenoj pobuni, rekao je Okome.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: