Objašnjeno: oporezivanje velike tehnologije gdje zarađuje profit

Usred konsenzusa da velike multinacionalne tvrtke usmjeravaju svoju dobit kroz jurisdikcije s niskim porezom, 136 zemalja, uključujući Indiju, potpisalo je povijesni pakt o provođenju minimalnog poreza na dobit. Pogled na dogovor, zašto se osjetila potreba i izazovi za Indiju i druge zemlje u njegovoj provedbi.

Taj je potez dio evoluirajućeg konsenzusa da velike multinacionalne tvrtke usmjeravaju profit kroz jurisdikcije s niskim porezom kako bi izbjegli plaćanje poreza.

Većina svjetskih država potpisala je povijesni pakt koji bi mogao prisiliti multinacionalne tvrtke da plaćaju svoj pošteni udio poreza na tržištima na kojima posluju i ostvaruju profit. Sto trideset i šest zemalja, uključujući Indiju, složilo se u petak uvođenje minimalne stope poreza na dobit od 15% te pravičan sustav oporezivanja dobiti velikih tvrtki na tržištima na kojima se zarađuju. Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka još se nisu pridružile sporazumu.

Taj je potez dio evoluirajućeg konsenzusa da velike multinacionalne kompanije usmjeravaju profit kroz jurisdikcije s niskim porezom kako bi izbjegli plaćanje poreza. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja se sastoji uglavnom od razvijenih gospodarstava, vodila je razgovore o minimalnoj stopi poreza na dobit već desetljeće. Sljedeće godine treba potpisati multilateralnu konvenciju.

Najveći utjecaj vjerojatno je na velike tehnološke tvrtke koje su uglavnom odabrale nisko porezne jurisdikcije za sjedište svojih operacija.

Koje su odluke donesene?

Odluke učinkovito ratificiraju OECD-ov paket s dva stupa koji ima za cilj osigurati da velika multinacionalna poduzeća (MNE) plaćaju porez tamo gdje posluju i ostvaruju dobit.

• Prvi stup ima za cilj osigurati pravedniju raspodjelu dobiti i prava na oporezivanje među zemljama s obzirom na najveće multinacionalne tvrtke, uključujući digitalne tvrtke. To bi podrazumijevalo preraspodjelu nekih poreznih prava nad multinacionalnim poduzećima iz njihovih matičnih zemalja na tržišta gdje posluju i ostvaruju profit, bez obzira na to imaju li tvrtke tamo fizičku prisutnost.
• Drugi stup nastoji staviti pod natjecanje u pogledu poreza na dobit, kroz globalnu minimalnu stopu poreza na dobit koju zemlje mogu koristiti za zaštitu svojih poreznih osnovica.

Donja granica od 15% za porez na dobit će se uvesti od 2023., pod uvjetom da sve zemlje unesu takav zakon. To će pokriti tvrtke s globalnom prodajom većom od 20 milijardi eura (23 milijarde dolara) i profitnom maržom iznad 10%. Predlaže se da se četvrtina svake dobiti iznad 10% preraspodijeli u zemlje u kojoj je ostvarena i tamo oporezuje.

Taj potez uslijedio je nakon ranijeg sporazuma među gospodarstvima G7 u Londonu u lipnju. Rješenje s dva stupa bit će predstavljeno na sastanku ministara financija G20 u Washingtonu DC 13. listopada, a zatim na sljedećem summitu čelnika G20 u Rimu.

Rješenje s dva stupa, prema Sumit Singhaniji, partneru, Deloitte Indija, rezultirat će preraspodjelom oporezive dobiti od 125 milijardi dolara godišnje i osigurati da multinacionalna poduzeća plaćaju minimalno 15% poreza nakon što se to provede. Konsenzus o globalnom minimalnom porezu praktički će učiniti porezno nadmetanje među državama prilično neizvedivim sužavanjem takvih mogućnosti na najrjeđe okolnosti... Na kraju, rješenja s dva stupa trebala bi se smatrati trajnim remontom stoljetnog međunarodnog poreznog režima, to je ovdje potpuno promijeniti pravilo globalne raspodjele dobiti među poreznim jurisdikcijama.

Zašto minimalna stopa?

Novi prijedlog ima za cilj stisnuti mogućnosti za multinacionalna poduzeća da se upuste u premještanje dobiti, osiguravajući da plaćaju barem dio svojih poreza tamo gdje posluju. Prema riječima Amita Singhanije, partnera, Shardul Amarchand Mangaldas & Co., rješenje s dva stupa će osigurati da će svijet ponovno biti globalan, barem u skladu s načelima oporezivanja, a ne u skladu s teritorijalnim zakonima.

U travnju ove godine, američka ministrica financija Janet Yellen pozvala je 20 naprednih zemalja svijeta da krenu u smjeru usvajanja minimalnog globalnog poreza na dobit. Globalni pakt u ovom trenutku dobro funkcionira za američku vladu. Isto vrijedi i za većinu drugih zemalja zapadne Europe, čak i kada se neke europske jurisdikcije s niskim porezom kao što su Nizozemska, Irska i Luksemburg i neke na Karibima uvelike oslanjaju na arbitražu poreznih stopa kako bi privukle višenamjenske tvrtke.

Prijedlog također ima određeni stupanj potpore MMF-a. Iako Kina vjerojatno neće imati ozbiljne primjedbe na poziv SAD-a, zabrinutost za Peking bi bio utjecaj na Hong Kong, sedmu najveću poreznu oazu na svijetu, prema studiji koju je ranije ove godine objavilo zagovaračko tijelo Tax Justice Mreža. Osim toga, narušeni odnos Kine sa SAD-om mogao bi biti odvraćajući faktor u pregovorima.

Tko su mete?

Osim jurisdikcija s niskim porezom, prijedlozi su prilagođeni za rješavanje niskih efektivnih stopa poreza koje izdvajaju neke od najvećih svjetskih korporacija, uključujući velike tehnološke kompanije kao što su Apple, Alphabet i Facebook, kao i one kao što su Nike i Starbucks Te se tvrtke obično oslanjaju na složene mreže podružnica kako bi prenijele profit s velikih tržišta u zemlje s niskim porezom kao što su Irska, Britanski Djevičanski otoci, Bahami ili Panama.

SAD gube gotovo 50 milijardi dolara godišnje zbog poreznih prijevara, prema izvješću Tax Justice Networka, a Njemačka i Francuska su također među najvećim gubitnicima. Godišnji gubitak Indije zbog zlouporabe poreza na dobit procjenjuje se na više od 10 milijardi dolara.

Koji su problemi s planom?

Osim izazova dovođenja svih velikih nacija na istu stranicu, budući da to zadire u pravo suverena da odlučuje o poreznoj politici neke nacije, prijedlog ima i druge zamke. Globalna minimalna stopa u biti bi oduzela alat koji zemlje koriste za promicanje politika koje im odgovaraju. Također, težak je zadatak donijeti zakone do sljedeće godine kako bi mogli stupiti na snagu od 2023. godine. Dogovor je također kritiziran zbog nedostatka zuba: grupe poput Oxfama rekle su da sporazum neće stati na kraj poreznim oazama.

Gdje stoji Indija?

Indija, koja je imala rezerve prema sporazumu, na kraju ga je podržala u Parizu. Ministrica financija Nirmala Sitharaman prošlog je tjedna rekla da je Indija blizu odlučivanja o specifičnostima prijedloga dva stupa i da je u završnoj fazi odlučivanja o detaljima.

Indija će vjerojatno pokušati uravnotežiti svoje interese, tvrdeći da je oporezivanje u konačnici suverena funkcija. Indija će možda morati povući svoj digitalni porez ili porez na izjednačavanje ako dođe do globalnog poreznog sporazuma. OECD je rekao da će Multilateralna konvencija (MLC) zahtijevati od svih strana da uklone sve poreze na digitalne usluge i druge relevantne slične mjere u odnosu na sve tvrtke, te da se obvezuju da neće uvoditi takve mjere u budućnosti.

Kako bi odgovorila na izazove koje postavljaju poduzeća koja svoje poslovanje obavljaju digitalnim putem i obavljaju aktivnosti u zemlji na daljinu, Vlada je uvela 'Equalisation Levy', uvedenu 2016. Također, Zakon o informatici je izmijenjen kako bi se uveo koncept značajne ekonomske prisutnosti za uspostavljanje poslovne veze u slučaju nerezidenata u Indiji.

Također, postoji bojazan od utjecaja ovog posla na investicijsku aktivnost. New York Times izvijestio je 7. listopada: Indija, Kina, Estonija i Poljska rekle su da bi minimalni porez mogao naštetiti njihovoj sposobnosti da privlače ulaganja posebnim mamacima kao što su krediti za istraživanje i razvoj i posebne ekonomske zone koje nude porezne olakšice ulagačima.

Sitharaman je 21. rujna 2019. najavio smanjenje poreza na dobit za domaće tvrtke na 22% i za nove domaće proizvodne tvrtke na 15%. Zakon o poreznim zakonima (izmjena) iz 2019. mijenja Zakon o porezu na dohodak iz 1961. kako bi se osigurala povlaštena porezna stopa za postojeća domaća poduzeća uz određene uvjete. Također, postojeće domaće tvrtke koje se odluče za režim povlaštenog oporezivanja neće morati plaćati minimalni alternativni porez.

bilten| Kliknite da biste dobili najbolja objašnjenja dana u svoju pristiglu poštu

Procijenjeno je da će ovo, zajedno s drugim mjerama, državnu blagajnu koštati 1,45 milijuna milijuna kuna godišnje. Efektivna porezna stopa, uključujući prirez i porez, za indijske domaće tvrtke iznosi oko 25,17%.

Iako je oporezivanje u konačnici suverena funkcija i ovisi o potrebama i okolnostima nacije, vlada je otvorena za sudjelovanje i sudjelovanje u novonastalim globalnim raspravama oko strukture poreza na dobit. Gospodarski odjel će razmotriti prednosti i nedostatke novog prijedloga kad i kada dođe, a vlada će nakon toga zauzeti stav, rekao je visoki vladin dužnosnik. Prosječna stopa poreza na dobit iznosi oko 29% za postojeće tvrtke koje traže neku ili drugu korist.

Drugi dužnosnik rekao je da New Delhi proaktivno surađuje sa stranim vladama s ciljem olakšavanja i poboljšanja razmjene informacija prema sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sporazumima o razmjeni poreznih informacija i multilateralnim konvencijama kako bi se zakrpile rupe.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: