Objašnjeno: Što je izbijanje 'morskih šmrcova' u Turskoj i kakav učinak može imati na morski ekosustav?

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da će biti poduzeti značajni koraci za rješavanje problema i zaštitu mora zemlje. No, što je to 'morska šmrcva' i kako je izazvala sadašnju krizu?

Zračna fotografija luke Pendik na azijskoj strani Istanbula koja prikazuje ogromnu masu morske sluzi. (AP fotografija)

U Turskoj raste zabrinutost za okoliš zbog nakupljanja 'morskih šmrcova', ljigavog sloja sivog ili zelenog mulja u morima zemlje, koji može uzrokovati znatnu štetu morskom ekosustavu.

Tursko Mramorno more, koje povezuje Crno more s Egejskim morem, svjedočilo je najvećem izbijanju 'morskih šmrcova'. Mulj je također uočen u susjednom Crnom i Egejskom moru.

Dok se ljigavi sloj širi morem zemlje, sada se javljaju hitni pozivi za rješavanje krize.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da će biti poduzeti značajni koraci za rješavanje problema i zaštitu mora zemlje. No, što je to 'morska šmrcva' i kako je izazvala sadašnju krizu? Objašnjavamo.

Što uzrokuje 'morske šmrklje' u morima Turske?

'Morska šmrcva' je morska sluz koja nastaje kada su alge preopterećene hranjivim tvarima kao rezultat onečišćenja vode u kombinaciji s učincima klimatskih promjena. Preopterećenje hranjivim tvarima događa se kada alge uživaju u toplom vremenu uzrokovanom globalnim zatopljenjem. Zagađenje vode doprinosi problemu.

Stručnjaci za okoliš kažu da je prekomjerna proizvodnja fitoplanktona uzrokovana klimatskim promjenama i nekontrolirano odlaganje otpada iz kućanstava i industrijskog otpada u more dovela do sadašnje krize.

Debeli sluzavi sloj organske tvari, koji izgleda kao viskozna, smeđa i pjenasta tvar, proširio se morem južno od Istanbula i također prekrio luke i obale.

Erdogan je rekao da izlijevanje otpadnih voda u more zajedno s porastom temperature uzrokuje krizu. On je za izbijanje okrivio ispuštanje nepročišćene vode iz gradova poput Istanbula, u kojem živi 16 milijuna ljudi, u mora.

Izbijanje 'morskih šmrcova' prvi put je zabilježeno u zemlji 2007. godine. Tada je također uočeno u Egejskom moru u blizini Grčke. Ali sadašnja epidemija u Mramornom moru daleko je najveća u povijesti zemlje.

bilten| Kliknite da biste dobili najbolja objašnjenja dana u svoju pristiglu poštu

Koliko kriza može utjecati na morski ekosustav?

Rast sluzi, koja pluta na površini mora poput smeđe sluzi, predstavlja ozbiljnu prijetnju za morski ekosustav zemlje. Ronioci su rekli da je izazvao masovnu smrt među ribljom populacijom, a također je ubio druge vodene organizme poput koralja i spužvi.

Sluz sada prekriva površinu mora i također se proširila na 80-100 stopa ispod površine. Ako se ne provjeri, to se može srušiti na dno i prekriti morsko dno, uzrokujući veliku štetu morskom ekosustavu.

Tijekom određenog vremenskog razdoblja mogao bi zatrovati sve vodene životinje, uključujući ribe, rakove, kamenice, dagnje i morske zvijezde.

Osim vodenog svijeta, izbijanje 'morskih šmrcova' utjecalo je i na život ribara. Rekli su da se mulj skuplja u njihovim mrežama, čineći ih toliko teškim da se lome ili izgube. Štoviše, sluz koja oblaže žice čini mreže vidljivima ribama i drži ih podalje.

Neki ribari su također istaknuli da problem postoji već duže vrijeme te da se vodeni svijet truje odlaganjem otpada i globalnim zatopljenjem. Tijekom godina njihov se ulov znatno smanjio i sve je manje ribe u moru. To je pogoršalo ekonomsku krizu za ribare.

Neki stručnjaci također su upozorili da 'morske šmrklje' mogu uzrokovati izbijanje bolesti koje se prenose vodom poput kolere u gradovima poput Istanbula.

Ekolozi su rekli da je smeđa sluz koja pluta u morima Turske znak kako se morski ekosustav može oštetiti i kakav učinak može imati na okoliš u cjelini ako se ne poduzmu ozbiljni koraci za rješavanje dvostruke krize zagađenja i globalne zagrijavanje.

Koje korake Turska poduzima za rješavanje krize?

Predsjednik Erdogan rekao je da će biti poduzeti koraci kako bi se naša mora spasila od ove nesreće koja vodi s Mramornim morem. Bojim se, ako se ovo proširi na Crno more... nevolja će biti golema. Moramo poduzeti ovaj korak bez odlaganja, rekao je on, a prenosi BBC.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan govori tijekom ekološkog događaja u Istanbulu 5. lipnja. (AP fotografija)

Turski ministar okoliša Murat Kurum rekao je da će cijelo Mramorno more biti pretvoreno u zaštićeno područje. Štoviše, poduzimaju se koraci za smanjenje onečišćenja i poboljšanje pročišćavanja otpadnih voda iz obalnih gradova i brodova.

Nadamo se da ćemo zajedno zaštititi našu Marmaru u okviru plana upravljanja katastrofama. U roku od tri godine poduzet ćemo sve potrebne korake i zajedno realizirati projekte koji će spasiti ne samo sadašnjost nego i budućnost, rekao je Kurum, a prenosi The Guardian.

Također je rekao da se najveća operacija čišćenja mora u Turskoj pokreće u utorak, te pozvao lokalno stanovništvo, umjetnike i nevladine organizacije da se pridruže kako bi pružili pomoć. Nadalje je rekao kako Turska planira smanjiti razinu dušika u moru za 40%, što bi pomoglo u rješavanju krize.

Međutim, nisu svi uvjereni, pogotovo nakon što je Erdoganova vladajuća koalicija odbila prijedlog glavne oporbene stranke CHP da se osnuje parlamentarni odbor za istragu krize morskih šmrkava.

Ali Oztunc, zastupnik iz CHP-a, pozvao je Erdoganovu vladu da odobri Pariški sporazum o klimatskim promjenama koji ima za cilj smanjenje emisije ugljika i globalne temperature.

Mramorno more je unutarnje more, ali, nažalost, postaje kopnena pustinja zbog pogrešne politike zaštite okoliša, rekao je za AFP, dodajući da bi vlada trebala nametnuti stroge kazne objektima za odlaganje otpada koji ne poštuju pravila.

Mustafa Sari, dekan pomorskog fakulteta Sveučilišta Bandırma Onyedi Eylül, rekao je za Al Jazeeru da je upozoravao na krizu prije više od godinu dana, ali ništa nije poduzeto. Istaknuo je kako se neobrađeni otpad i poljoprivredni otpad desetljećima izlijevaju ravno u more. Već 40 godina to se radi pogrešno. Ne postoji jedan specifičan uzrok za to, već mnogi problemi. Svi su krivi. Ovo je posljednje upozorenje da moramo nešto učiniti po tom pitanju, rekao je.

Također raste zabrinutost zbog megaprojekta Istanbulskog kanala vrijednog 15 milijardi dolara predsjednika Erdogana, koji ima za cilj prokopavanje kanala od gotovo 17 km između Crnog i Mramornog mora. Ekolozi tvrde da bi taj potez mogao ozbiljno oštetiti već narušeni morski ekosustav.

Profesor Bayram Ozturk iz Turkish Marine Research rekao je za BBC da neće biti dugoročnog rješenja krize ako ne bude novih ulaganja u pročišćavanje i pročišćavanje otpadne vode koja se ispumpava iz Istanbula.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: