Objašnjeno: Koji je to zvučni bum koji je zveckao Bengaluru?
Sve dok se izvor zvuka kreće sporije od brzine samog zvuka, ovaj izvor – recimo kamion ili avion – ostaje ugniježđen unutar zvučnih valova koji putuju u svim smjerovima. Kada zrakoplov putuje nadzvučnom brzinom – što znači brže od zvuka – polje zvučnih valova pomiče se u stražnji dio letjelice.
Stacionarni promatrač ne čuje nikakav zvuk kada se nadzvučni let približi, budući da su zvučni valovi na stražnjoj strani potonjeg. (Foto: Wikimedia Commons) The 'glasan zvuk' koji se čuo u Bengaluru u srijedu poslijepodne, što je zbunilo hiljade gradskih stanovnika, otkriveno je da je proizašlo iz probnog leta IAF-a koji je uključivao nadzvučni profil. Zvučni efekt uzrokovan takvim brzim letovima poznat je kao 'zvučni bum'.
U priopćenju Ministarstva obrane u Bengaluru navodi se da se zvučni udar vjerojatno čuo dok je zrakoplov usporavao sa nadzvučne na podzvučnu brzinu između 36.000 i 40.000 stopa visine. Potvrđeno je da je zrakoplov pripadao Ustanovi za sustave i ispitivanje zrakoplova (ASTE) i da je letio u dodijeljenom zračnom prostoru izvan granica grada.
Objašnjavajući neobičan zvuk koji se čuje u gradu, stožer Zapovjedništva za obuku Indijskog ratnog zrakoplovstva je u zasebnoj izjavi rekao: Ovi (probni letovi) se izvode daleko izvan granica grada u određenim sektorima. Međutim, s obzirom na atmosferske uvjete i smanjenu razinu buke u gradu tijekom tog vremena, zvuk zrakoplova može postati jasno čujan čak i ako se dogodio daleko od grada.
Što je 'zvučni bum'?
Zvuk putuje u obliku valova koji se emitiraju prema van iz svog izvora. U zraku brzina ovih valova ovisi o nizu čimbenika, kao što su temperatura zraka i nadmorska visina.
Iz stacionarnog izvora, kao što je televizor, zvučni valovi putuju prema van u koncentričnim sferama rastućih radijusa.
Kada se izvor zvuka kreće – npr. kamion – uzastopni valovi ispred kamiona se približavaju, a oni iza njega se šire. To je također uzrok Dopplerovog efekta – u kojem se skupljeni valovi sprijeda pojavljuju na višoj frekvenciji stacionarnom promatraču, a rašireni valovi koji su iza promatraju se na nižoj frekvenciji.
Sve dok se izvor zvuka kreće sporije od brzine samog zvuka, ovaj izvor – recimo kamion ili avion – ostaje ugniježđen unutar zvučnih valova koji putuju u svim smjerovima.
Kada zrakoplov putuje nadzvučnom brzinom – što znači brže od zvuka (>1225 km/h na razini mora) – polje zvučnih valova pomiče se u stražnji dio letjelice. Stacionarni promatrač stoga ne čuje nikakav zvuk kada se nadzvučni let približava, budući da su zvučni valovi na stražnjoj strani potonjeg.
Pri takvim brzinama, kako novonastali tako i stari valovi, tjeraju se u područje na stražnjoj strani zrakoplova zvano 'Machov stožac', koji se proteže od letjelice i presreće Zemlju u krivulji u obliku hiperbole i ostavlja trag koji se zove 'boom tepih'. Glasan zvuk koji se čuje na Zemlji kada se to dogodi naziva se 'zvučni bum'.
Kada takvi zrakoplovi lete na maloj visini, zvučni bum može postati dovoljno intenzivan da izazove pucanje stakla ili opasnost po zdravlje. Kopneni nadzvučni letovi su stoga zabranjeni u mnogim zemljama.
Nadzvučni letovi
Godine 1947. američki vojni pilot Chuck Yeager postao je prvi koji je probio zvučnu barijeru, leteći zrakoplovom Bell X-1 brzinom od 1127 km/h. Od tada su uslijedili mnogi nadzvučni letovi, s naprednim dizajnom koji dopušta brzine od preko 3 Macha, ili tri puta veće brzine zvuka.
Prema web stranici indijskog ratnog zrakoplovstva, najbrži mlaznjaci Indije uključuju Sukhoi SU-30 MKI (2,35 maha) i Mirage-2000 (2,3 maha).
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
