Srušena ekonomija ili obiteljska svađa: Zašto je Erdoganov zet napustio vlast?

Albayrak je svoju odluku objavio na Instagramu 8. studenog, rekavši da daje ostavku iz zdravstvenih razloga. Glavni turski mediji uglavnom nisu izvijestili o ostavci, očito iz straha od Erdoganove reakcije.

Albayrakova objava uslijedila je dan nakon što je Erdogan smijenio guvernera turske središnje banke Murata Uysala, 16 mjeseci nakon što je preuzeo dužnost.

Ranije ovog mjeseca, zet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, Berat Albayrak, najavio je ostavku na mjesto ministra trezora i financija zemlje. Pitanje koje komentatori postavljaju je je li taj potez povezan s pogoršanjem turskog gospodarstva ili se tiče jednadžbi snaga unutar obitelji.

Što se dogodilo s predsjednikom i njegovim zetom?

Albayrak je svoju odluku objavio na Instagramu 8. studenog, rekavši da daje ostavku iz zdravstvenih razloga. Glavni turski mediji uglavnom nisu izvijestili o ostavci, očito iz straha od Erdoganove reakcije. Uredu predsjednika trebalo je više od 24 sata da potvrdi i prihvati ostavku. Erdogan je 11. studenoga imenovao bivšeg zamjenika premijera Lutfija Elvana za Albayrakova nasljednika.

Albayrakova objava uslijedila je dan nakon što je Erdogan smijenio guvernera turske središnje banke Murata Uysala, 16 mjeseci nakon što je preuzeo dužnost. Neki vjeruju da je to razlog zbog kojeg je Albayrak podnio ostavku. Erdogan je zamijenio Uysala bivšim ministrom financija Nacijem Agbalom, koji je kritičan prema Albyarakovoj ekonomskoj politici u posljednje dvije godine. Prema izvješćima nekih medija, Albayrak nije bio informiran o Uysalovom otkazu.

Zašto je ostavka značajna?

Medijski izvještaji navode da se na Albayraka gledalo kao na Erdoganova nasljednika i da se pripremao za tu ulogu.

Na svom blogu turski ekonomist Ugur Gürses nazvao je Albayrakovu ostavku vlastitom privilegijom jer u 17-godišnjoj Erdoganovoj administraciji nema primjera nekoga tko je dao ostavku s osobnim preferencijama. Istaknuo je da je Albayrakova ostavka anomalija, s obzirom na to da su svi ministri do sada smijenjeni ili premješteni Erdoganovom voljom.

To ostavku čini posebno iznenađujućom, s obzirom na to da se Albayrak smatra drugom najmoćnijom osobom u zemlji. Express Explained je sada na Telegramu

Koliko je loše tursko gospodarstvo?

Erdogan je na vlasti od 2003., prvo kao premijer, a potom i kao predsjednik od 2014. Tih se godina tursko gospodarstvo gotovo udvostručilo po godišnjoj stopi od oko 5,6%, prema izvješću BBC-a, ali se potom smanjilo u trećem i četvrtom tromjesečju 2018.

To je bila godina kada je Albayrak preuzeo dužnost ministra financija. Od tada je gospodarstvo obilježeno usporavanjem i slabljenjem turske lire, a oboje je pogoršano pandemijom. A 2018. je bila i godina kada je sustav parlamentarne vlade zamijenjen predsjedničkim sustavom, koncentrirajući vlast u predsjedniku i dajući Erdoganu veće ovlasti da utječe na institucije kao što je Središnja banka zemlje.

Kada je Albayrak preuzeo dužnost ministra financija, njegove prve inicijative bile su usmjerene na održavanje niskih kamatnih stopa i kontrolu inflacije. Ovaj neortodoksni pristup je nešto što Erdogan favorizira. Zapravo, jedan od razloga zašto je lira dostigla rekordno niske vrijednosti u odnosu na dolar je pritisak Erdogana na Središnju banku da ne podiže kamatne stope.

Međutim, u rujnu ove godine Središnja banka je podigla referentnu kamatnu stopu za 2 postotna boda u nadi da će to smanjiti inflaciju i privući investitore da kupuju liru.

Kako se doživljava Albayrakov mandat ministra financija?

Zbog visokih stopa nezaposlenosti, dvoznamenkaste inflacije i pada vrijednosti lire (od početka ove godine izgubila je više od 25% vrijednosti i jedna je od najlošijih valuta u godini), Albayrak je bio smatra nepopularnim ministrom financija onoga što se nekoć smatralo jednim od najbrže rastućih globalnih tržišta.

No, kako Gürses bilježi na svom blogu, predsjednikov zet dao mu je vrlo solidnu političku podršku i snagu, zbog čega je mogao na slijepo potpisivati ​​pogrešne odluke. Neke od tih odluka uključuju nametanje kamatnih ograničenja na bankovne depozite i zajmove, ograničenja deviznih transakcija i pritisak na tvrtke da snize cijene nakon valutnog šoka u kolovozu 2018.

Nasuprot tome, novi guverner središnje banke Agbal i ministar financija Elvan, u komentarima koje su dali prošli tjedan, obećali su poboljšati kvalitetu javnih financija održavanjem fiskalne discipline.

Dakle, kako treba shvatiti ostavku?

Novinski portal The Middle East Eye pisao je da je Albayrakova ostavka mogla biti potaknuta Erdoganovom spoznajom o neupravljivim razmjerima turske ekonomske krize, pri čemu je prijelomna točka bila odluka Albayraka da počne koristiti devizne rezerve kako bi održao niske kamatne stope. Prema procjeni Goldman Sachsa, Turska je potrošila preko 101 milijardu dolara za intervenciju na svojim valutnim tržištima.

Iz jedne perspektive, Albayrakova ostavka može se promatrati kao slučaj intrige u palači - kako je to nazvao analiza Washington Posta - i kao pokušaj Erdogana da ima posljednju riječ u financijskim pitanjima.

Iz druge perspektive – one financijskih analitičara koje je anketirao Reuters – ovaj se niz događaja može promatrati kao pomak prema ortodoksnijim i restriktivnijim ekonomskim politikama, s nadom koja se polaže u kombinaciju Agbala i Elvana da će se spasiti valuta i eventualno stabilizirati, usmjeravanjem na povećanje kamatnih stopa i poduzimanje strukturnih reformi.

Ne propustite iz Explained | Zašto je BBC najavio istragu intervjua princeze Diane iz 1995. godine

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: