DU izbacuje iz nastavnog programa engleskog jezika 'Draupadi' Mahaswete Devi; evo o čemu govori kratka priča
Draupadija je također prevela postkolonijalna kritičarka i teoretičarka Gayatri Chakravorty Spivak 1981. godine, upoznavši čitav niz čitatelja na Zapadu s moćnim djelom Mahaswete Devija.
Priču je kasnije prilagodio postkolonijalni teoretičar Gayatri Chakravorty Spivak. Akademsko vijeće Sveučilišta u Delhiju nedavno je odbacilo kratku priču bengalske spisateljice i aktivistice Mahaswete Devi Draupadi zajedno s dvojicom dalitskih autora — Bamom i Sukirtharinijem — s BA (Hons) tečaja engleskog jezika. Odluka, donesena prilikom odobravanja izmjena nastavnog plana i programa, izazvala je kontroverzu s 15 članova Akademskog vijeća (AC) koji su podnijeli neslaganje protiv Nadzornog odbora o kolegijima i njegovom funkcioniranju.
|92. godišnjica rođenja Mahaswete Devi: Sjećanje na vatrenu autoricu i njezino djelo
O čemu govori kratka priča Mahaswete Devi?
Draupadi
Razumjeti Draupadi , tekst se mora smjestiti u kontekst spisateljice i drugih njezinih književnih djela. Rođena 14. siječnja 1926., Devi ima zapanjujuće djelo uključujući 100 romana i 20 zbirki kratkih priča. Autorica je za života davala podršku marginaliziranima i adivasima. Žene su često bile u središtu njezine priče, bilo da je tako Hajar Churashir Ma , jedno od njezinih najpoznatijih djela o pokretu Naxal, ili Aranyer Adhikar pa čak Rudali .
Njezina kratka priča Draupadi (1978) slijedi u istom tonu. Priča se usredotočuje na Dopdi Mehjen, plemensku ženu iz plemena Santhal iz Zapadnog Bengala, koja je optužena da je Naxal i koju je uhvatila policija. Kasnije, policajac naređuje svojim ljudima da je napadnu kako bi izvukli informacije, nakon čega je traže da se 'prikrije'. Draupadi, međutim, strgne svoju odjeću i krene prema časniku, njezina golotinja je simbol prkosa.
S obzirom na naslov priče, vidljivo je da je Devi crpio iz Mahabharata , postavljajući svoj lik na sjecište mita i stvarnosti. Dopdi Mehjen u svojoj je priči moderni prikaz epske Draupadi. Devi preoblikuje vastraharan epizodu, i ne uljepšavajući je na bilo koji način, predstavlja kao jeziv čin tjelesnog zlostavljanja od strane muškaraca.
U isto vrijeme, Dopdi Mehjen se može promatrati kao simbol subalterne pokornosti, njezino tijelo predstavlja razmjere nasilja nad njima. Kroz morbiditet, Devi ističe širu stvar: žene su zadana žrtva u svakoj bitci. Oni su uvijek prvi na udaru. Ali Dopdijevo odbijanje da sudjeluje u sramoti nagovještavalo je njezin prkos da bude pijun u monopolu koji je patrijarhat. Poderavši svoju odjeću, odupirala se da je promatraju kao objekt, a njezina je golotinja poprimila snagu protesta.
Draupadija je kasnije s bengalskog preveo postkolonijalni kritičar i teoretičar Gayatri Chakravorty Spivak 1981. godine, upoznavši čitav niz čitatelja na Zapadu s Devijevim moćnim djelom.
Prema PTI , ranije je Nadzorni odbor za kolegije predložio neke promjene u nastavnom planu i programu kojima se na sastanku usprotivilo. Mithuraaj Dhusiya, član AC-a, rekao je: Snažno protestiramo protiv prekoračenja Nadzornog odbora koji je proizvoljno promijenio tekstove u novom nastavnom planu i programu nastavnog plana i programa utemeljenog na ishodima učenja (LOCF) petog semestra, zaobilazeći statutarna tijela kao što su fakulteti, Odbor za Tečajevi i Stalni odbor.
Rekao je da su dva dalitska autora Bama i Sukirtharini samovoljno uklonjena. Zatim je uklonjena i Draupadi Mahaswete Devi - priča o ženi iz plemena. Šokantno je primijetiti da ovo Nadzorno povjerenstvo nije imalo stručnjaka iz dotičnih odjela čiji je program izmijenjen. Iza takvih uklanjanja nema logike, rekao je Dhusiya.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
