Objašnjeno: Zašto su kubanske ekonomske reforme značajne

Reforme, koje su prvi put najavljene u kolovozu prošle godine, odobrilo je Vijeće ministara Kube, kaže Granma, službeni glasnogovornik vladajuće Komunističke partije.

Noseći maske kao mjeru predostrožnosti protiv širenja novog koronavirusa, ljudi hodaju kući prije policijskog sata pored Kapitola u Havani na Kubi. Gospodarske reforme u zemlji, koje se smatraju prijelomnim, omogućit će privatno sudjelovanje u većini sektora kompliciranog kubanskog gospodarstva, koje dugo kontrolira država. (AP Photo / Ramon Espinosa)

Kuba, kojom je autoritarni komunistički režim upravljao više od šest desetljeća, u subotu je objavila da će dopustiti privatnim tvrtkama poslovanje u većini sektora nacionalnog gospodarstva.

Kubanska ministrica rada Elena Feito izjavila je kako je prema novim reformama broj ovlaštenih industrija porastao sa 127 na više od 2.000, a samo manjim brojem industrija i dalje dominira država.

Reforme, koje su prvi put najavljene u kolovozu prošle godine, odobrilo je Vijeće ministara Kube, prema Granmi, službenom glasniku vladajuće Komunističke partije.

Kubanske ekonomske reforme

Reforme koje se smatraju prijelomnim, omogućit će uključivanje privatnog sektora u većinu sektora kompliciranog kubanskog gospodarstva, koje dugo kontrolira država.

Trenutačno je privatna djelatnost uglavnom ograničena na turizam, sektor koji je teško pogođen pandemijom koronavirusa. Kako su međunarodna putovanja naglo pala, tako su i prihodi tisuća ljudi ovisni o turizmu, poput obrtnika i taksista.

Osim malih poduzeća, privatni sektor uključuje lakhe malih farmi, zadruga i nadničara, a procjenjuje se da zapošljava oko 6 milijuna ljudi ili 13% radne snage u zemlji od 1,1 milijuna stanovnika, prema službenim podacima.

Novinska agencija AFP citirala je Feita kako je cilj reformi pomoći oslobađanju proizvodnih snaga privatnog sektora. Da se privatni rad nastavi razvijati, cilj je ove reforme, rekao je Feito.

Feito je, međutim, rekla da privatna poduzeća neće moći sudjelovati u 124 industrije – iako nije navela koje su to djelatnosti. Kako navodi AFP, država bi zadržala kontrolu nad sektorima koje smatra strateškim, kao što su mediji, obrana i zdravstvo.

Zašto unositi promjene sada

Prošle godine na otočnu državu španjolskog govornog područja snažno su utjecala dva čimbenika – ekonomske posljedice pandemije koronavirusa i sankcije koje su SAD uvele pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Zbog toga se gospodarstvo zemlje smanjilo za 11 posto u 2020., što je njegov najgori učinak u tri desetljeća, što je dovelo do nestašice osnovnih dobara.

Nakon provedbe reformi koje su davno zakašnjele, očekuje se da će se mala poduzeća koja već posluju na karipskom otoku proširiti, dopuštajući privatnim igračima da odu od turizma i malih farmi.

Gospodarska kriza također je prisilila državu da najavi i druge reforme, poput devalvacije kubanskog pezoa, deregulacije državnih poduzeća i stranih ulaganja, navodi Reuters. Prošle godine je predsjednik Miguel Diaz-Canel rekao da će Kuba pokrenuti reforme kako bi povećala izvoz, smanjila ovisnost o uvozu i potaknula domaću potražnju, u nastojanju da prevlada gospodarske izazove zemlje.

Odnosi sa SAD-om

Višedesetljetna izolacija Kube dogodila se dobrim dijelom zbog neprijateljstva prema Sjedinjenim Državama, unatoč tome što je Florida samo 150 km udaljena od sjeverne obale otoka. Stvari su se promijenile 2015., kada su se bivši demokratski predsjednik Barack Obama i kubanski čelnik Raul Castro dogovorili normalizirati odnose, dopuštajući građanima SAD-a da posjećuju Kubu i pridonose lokalnom gospodarstvu.

Međutim, mnoge Obamine politike preokrenuo je njegov republikanski nasljednik Trump, što je pogoršalo ekonomske probleme Kube. Sada kada je američka vanjska politika ponovno pod kontrolom demokrata pod Joeom Bidenom, stručnjaci vjeruju da bi se bilateralni odnosi mogli poboljšati u nadolazećoj budućnosti.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: