Objašnjeno: najveći svjetski vojnici, što kaže najnovije izvješće SIPRI-ja

Godine 2020. vojna potrošnja Sjedinjenih Država iznosila je 3,7 posto njihovog BDP-a, dok su odgovarajuće brojke za Kinu i Indiju bile 1,7 posto, odnosno 2,9 posto.

Konvoj indijske vojske u Ladakhu tijekom graničnog spora između Indije i Kine (Fotografija iz datoteke)

U svom izvješću o trendovima globalne vojne potrošnje u 2020., Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) utvrdio je da najveći svjetski trošači vojske — SAD, Kina i Indija — zabilježile su rast njihove vojne potrošnje u odnosu na 2019., čak i tijekom godine pandemije.

Prošle je godine SAD potrošio ukupno 778 milijardi dolara, Kina 252 milijarde dolara, a vojni izdaci Indije bili su 72,9 milijardi dolara. Dok je potrošnja Indije od 2019. porasla za 2,1 posto, povećanje u Kini bilo je umjerenije, na 1,9 posto. SAD su zabilježile rast od 4,4 posto u odnosu na svoje rashode iz 2019.

bilten| Kliknite da biste dobili najbolja objašnjenja dana u svoju pristiglu poštu

Ukupno su globalni vojni rashodi prošle godine porasli na 1981 milijardu dolara, što je povećanje od 2,6 posto u realnom iznosu u odnosu na 2019., navodi se u izvješću. Spomenulo se da je povećanje svjetske vojne potrošnje od 2,6 posto došlo u godini kada se globalni BDP smanjio za 4,4 posto (projekcija Međunarodnog monetarnog fonda za listopad 2020.), uglavnom zbog gospodarskih učinaka pandemije Covid-19.

Što SIPRI radi

SIPRI sa sjedištem u Švedskoj neovisni je međunarodni institut posvećen istraživanju sukoba, naoružanja, kontrole naoružanja i razoružanja. Osnovan je na temelju odluke švedskog parlamenta i prima znatan dio svojih sredstava u obliku godišnje potpore od švedske vlade.

Osnovan 1966. godine, SIPRI donosi podatke, analize i preporuke, temeljene na otvorenim izvorima, kreatorima politika, istraživačima, medijima i zainteresiranoj javnosti.

Što kaže izvješće za 2020

Godine 2020. vojna potrošnja Sjedinjenih Država iznosila je 3,7 posto njihovog BDP-a, dok su odgovarajuće brojke za Kinu i Indiju bile 1,7 posto, odnosno 2,9 posto.

Od 2011. do 2020. američki vojni rashodi pali su za 10 posto, ali je Kina zabilježila rast od 76 posto, dok je vojna potrošnja Indije porasla za 34 posto.

SIPRI je rekao da je vojna potrošnja u Aziji i Oceaniji bila 2,5 posto veća u 2020. nego u 2019. i 47 posto viša nego u 2011., nastavljajući neprekinuti trend rasta od najmanje 1989. i pripisuje porast prvenstveno povećanju potrošnje Kine i Indije , što je zajedno činilo 62 posto ukupnih vojnih izdataka u regiji 2020. godine.

Među ostalim najvećim potrošačima bili su Rusija sa 61,7 milijardi dolara, Velika Britanija s 59,2 milijarde dolara, Saudijska Arabija s 57,5 ​​milijardi dolara, a slijede Njemačka i Francuska sa nešto manje od 53 milijarde dolara.

Objavljujući najnovije podatke, SIPRI je rekao da su ukupni globalni vojni rashodi prošle godine porasli na 1981 milijardu dolara, što je povećanje od 2,6 posto u realnom iznosu u odnosu na 2019. i pet najvećih potrošača u 2020., što je zajedno činilo 62 posto globalnih vojnih izdataka .

Kao posljedica prošlogodišnjeg smanjenja globalnog BDP-a, navodi se da je vojna potrošnja kao udio u BDP-u – vojni teret – dosegla globalni prosjek od 2,4 posto u 2020., što je porast od 2,2 posto u 2019., što je, kako je navedeno, , bio je najveći međugodišnji porast vojnog tereta od globalne financijske i gospodarske krize 2009. godine.

Iako je vojna potrošnja porasla na globalnoj razini, neke su zemlje izričito preraspodijelile dio svoje planirane vojne potrošnje za odgovor na pandemiju, kao što su Čile i Južna Koreja, a mnoge druge, uključujući Brazil i Rusiju, potrošile su znatno manje od svojih početnih vojnih proračuna za 2020., izvješće rekao je.

'Možemo s određenom sigurnošću reći da pandemija nije imala značajan utjecaj na globalnu vojnu potrošnju 2020.', rekao je dr. Diego Lopes da Silva, istraživač u SIPRI programu za oružje i vojne izdatke. 'Ostaje vidjeti hoće li zemlje zadržati ovu razinu vojne potrošnje tijekom druge godine pandemije.'

Što je SIPRI rekao o Indiji u prošlosti

Ranije u ožujku, izvješće SIPRI-ja pokazalo je da je indijski uvoz oružja pao za trećinu između 2011.-2015. i 2016.-2020., u vrijeme kada je vlada pokušavala smanjiti ovisnost o uvozu kada su u pitanju obrambene platforme i oružje.

Međutim, Indija je ostala drugi najveći uvoznik, samo iza Saudijske Arabije. Pet najvećih svjetskih izvoznika oružja bili su SAD, Rusija, Francuska, Njemačka i Kina u razdoblju 2016.-2020.

SIPRI je u studiji naveo da se uvoz oružja iz Indije smanjio za 33 posto između 2011.-15. i 2016.-20. Rusija je bila najviše pogođen dobavljač, iako je indijski uvoz američkog oružja također pao, za 46 posto.

Izvješće nije pripisalo pad vladinom nastojanju da Indiju učini samostalnom u obrambenoj proizvodnji, već čimbenicima uključujući smanjenje ovisnosti o ruskom oružju i složenu proceduru nabave.

Čini se da je pad indijskog uvoza oružja uglavnom posljedica složenih procesa nabave, u kombinaciji s pokušajem smanjenja ovisnosti o ruskom oružju.

Alexandra Kuimova, istraživačica programa SIPRI za oružje i vojne izdatke, rekla je da je Rusija značajno povećala svoje promete oružja Kini, Alžiru i Egiptu između 2011.–15. i 2016.–20., ali to nije nadoknadilo veliki pad njenog izvoza oružja u Indiju .

U izvješću se navodi da je međunarodni promet glavnog oružja ostao na istoj razini između 2011. – 15. i 2016. – 2020. budući da je značajan porast transfera tri od pet najvećih izvoznika oružja – SAD-a, Francuske i Njemačke – uvelike nadoknađen padom ruskog i kineski izvoz oružja. U izvješću se navodi da je uvoz oružja na Bliskom istoku tijekom tog razdoblja porastao za 25 posto, a potaknuli su ga Saudijska Arabija, s povećanjem od 61 posto, te Egipat i Katar, koji su zabilježili skok od 136 posto, odnosno 361 posto.

Prije toga, u svom ljetopisu za 2019., SIPRI je otkrio da se ukupni broj nuklearnih bojnih glava u svijetu smanjio od 2018., ali zemlje moderniziraju svoje nuklearne arsenale, te je naveo da devet zemalja s nuklearnim oružjem (uključujući Indiju) ima ukupno oko 13 865 komada nuklearnog oružja u početkom 2019., što je smanjenje za 600 komada nuklearnog oružja s 14.465 na početku 2018.

U izvješću su odvojeno brojane raspoređene bojne glave (bojne glave postavljene na projektile ili smještene u bazama s operativnim snagama) i druge bojne glave (pohranjene ili pričuvne bojne glave i umirovljene bojne glave koje čekaju rastavljanje). Za Indiju je dao brojku od 130-140 drugih bojevih glava u 2019., isto kao i 2018. godine.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: