Objašnjeno: Provjera statusa svjetske klime

U ponedjeljak će Međuvladin panel za klimatske promjene objaviti prvi dio svog Šestog izvješća o procjeni. Kako su njegova prijašnja izvješća oblikovala globalne akcije, a što će ovo pokrivati?

Šumski požar u Agios Stefanosu, na sjeveru Atene, u petak. (AP/PTI)

U posljednjih nekoliko tjedana svijet je vidio neočekivane poplave u Europi i Kini, rekordne toplinske valove u Sjedinjenim Državama i smrtonosne šumske požare u Sibiru, Turskoj i Grčkoj. Usred sumornih predviđanja o stalnom porastu učestalosti i intenziteta takvih ekstremnih vremenskih događaja, koji se mogu pripisati globalnom zatopljenju, znanstvenici će u ponedjeljak predstaviti najsveobuhvatniji zdravstveni pregled Zemljine klime.

Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) sa sjedištem u Ženevi objavit će prvi dio svog Šestog izvješća o procjeni, periodične provjere statusa koji je sada postao najšire prihvaćeni znanstveni pogled na stanje klime na Zemlji. Ovaj dio izvješća predstavit će najnovija znanstvena spoznaja klimatskog sustava, kako i zašto se mijenja te utjecaja ljudskih aktivnosti na taj proces.

Drugi i treći dio izvješća, koji se bave očekivanim učincima klimatskih promjena i mjerama potrebnim za sprječavanje najgorih utjecaja, trebali bi izaći sljedeće godine.

Izvješća o procjeni

Pet prethodnih izvješća o procjeni (vidi okvir) koja su izašla od osnivanja IPCC-a 1988. činila su osnovu međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama i radnji koje su vlade diljem svijeta poduzele u posljednja tri desetljeća kako bi ograničile porast globalnih temperatura. Njihova vrijednost je globalno priznata, a četvrto izvješće o procjeni, koje je izašlo 2007. godine, dobilo je IPCC-u Nobelovu nagradu za mir.

Svako od ovih opsežnih izvješća, od kojih posljednjih nekoliko obuhvaća tisuće stranica, nadovezuje se na prethodne s ažuriranim znanjem i razumijevanjem klimatskog sustava. Svi su, počevši od prvog iz 1990. godine, kategorički tvrdili da je porast globalne površinske temperature od 1950-ih najvjerojatnije uzrokovan ljudskim aktivnostima, te da je svaki porast iznad 2°C u usporedbi s temperaturama krajem 19. stoljeća, učinilo bi Zemlju izuzetno teškim mjestom za život za ljudska bića i tisuće drugih vrsta biljaka i životinja.

Izvješća su također predstavila projekcije porasta temperature do 2100. prema različitim scenarijima i vrste utjecaja koji se mogu očekivati ​​pod svakim od ovih putova.

Prethodna izvješća o ocjeni IPCC-a: istaknuti detalji

Što će biti novo

Osim što uključuje najnovije dostupne znanstvene dokaze, Šesto izvješće o procjeni također pokušava pružiti više djelotvornih informacija koje će pomoći vladama u donošenju političkih odluka.

REGIONALNI FOKUS:Do sada su izvješća o procjeni IPCC-a predstavljala globalne scenarije. Međutim, vjerojatno će postojati velike varijacije u očekivanim utjecajima klimatskih promjena od regije do regije, što potvrđuju i sama izvješća o procjeni. Šesto izvješće o ocjeni stavit će mnogo veći naglasak na regionalnu ocjenu. Stoga se očekuje da će ovo izvješće vjerojatno navesti koji su scenariji za porast razine mora u regiji Bengalskog zaljeva, a ne samo ono što će vjerojatno biti prosječno povećanje razine mora u svijetu.

EKSTREMNI DOGAĐAJI:Očekuje se veći fokus na ekstremne vremenske prilike, poput onih koje smo vidjeli u posljednjih nekoliko tjedana. Povezivanje pojedinačnih ekstremnih događaja s klimatskim promjenama oduvijek je bilo diskutabilno. No u posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnog napretka u znanosti o atribuciji, što je omogućilo znanstvenicima da kažu je li određeni događaj rezultat klimatskih promjena. Znanost o atribuciji vjerojatno će dobiti važan prostor u izvješću.

GRADOVI:Gusto naseljeni megagradovi trebali bi biti među najosjetljivijima na utjecaje klimatskih promjena. Očekuje se da će Šesto izvješće o procjeni predstaviti specifične scenarije utjecaja klimatskih promjena na gradove i veliko urbano stanovništvo, kao i implikacije na ključnu infrastrukturu. Očekuje se da će to biti uključeno tek u drugi dio Šestog izvješća o procjeni koji će biti objavljen sljedeće godine.

SINERGIJE:Očekuje se da će IPCC predstaviti integriranije razumijevanje situacije, unakrsno povezivati ​​dokaze i raspravljati o kompromisima između različitih opcija ili putova, a također će vjerojatno pokriti društvene implikacije djelovanja zemalja u pogledu klimatskih promjena.

Zašto je važno

Izvješća o procjeni IPCC-a bila su iznimno utjecajna u usmjeravanju dijaloga i djelovanja o klimatskim promjenama. Prvo izvješće o procjeni dovelo je do uspostavljanja Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, krovnog sporazuma prema kojem se svake godine vode međunarodni pregovori o klimatskim promjenama. Drugo izvješće o procjeni bilo je temelj za Protokol iz Kyota iz 1997. koji je važio do prošle godine, a Peto izvješće o ocjeni, koje je izašlo 2014., vodilo je Pariški sporazum.

Globalna klimatska arhitektura sada je uređena Pariškim sporazumom, koji je od ove godine zamijenio Protokol iz Kyota. Bilo je dovoljno naznaka da sugeriraju da je globalna akcija bila daleko ispod onoga što je potrebno za održavanje temperatura ispod 2°C, kako je propisano Pariškim sporazumom. U bliskoj budućnosti, izvješće IPCC-a moglo bi poslužiti kao najvažnije upozorenje prema brzom zatvaranju prozora prilika da se zaustavi porast temperatura na neprihvatljive razine i potakne vlade na poduzimanje hitnijih mjera.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: