Objašnjeno: Što je Challenger Deep, najdublje mjesto u oceanu?
36 godina nakon svoje svemirske šetnje, Kathy Sullivan spustila se na najdublje poznato mjesto u oceanu. Što je Challenger Deep?

Dana 7. lipnja, astronautkinja i oceanografkinja Kathy Sullivan, koja je bila prva Amerikanka koja je prošetala svemirom 1984., postala je prva žena i peta osoba u povijesti koja se spustila na najdublje poznato mjesto u svjetskim oceanima, nazvano Challenger Deep in Marijanski rov, koji je sedam milja ispod površine Tihog oceana.
Sullivan je sada jedini čovjek koji je hodao svemirom i stigao do najdublje točke oceana. Spustila se u podmornici za dvije osobe (vozila koja se mogu upravljati pod vodom) 'Limiting Factor' u sklopu ekspedicije Ring of Fire tvrtke Caladan Oceanic.
36 godina nakon moje šetnje svemirom, postala sam prva žena koja je zaronila na najdublje poznato mjesto u oceanu - Challenger Deep. #Svjetski dan oceana pic.twitter.com/KWJxx4fBYR
– Kathy Sullivan (@AstroKDS) 9. lipnja 2020
Tim se nada da će kroz ekspediciju promatrati vulkanske otvore, identificirati nove vrste i provesti opsežno mapiranje ekskluzivne ekonomske zone SAD-a na zahtjev Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).
Što je Challenger Deep?
Prema NOAA-i, prosječna dubina oceana je oko 12.100 stopa, a najdublji dio naziva se Challenger Deep, koji se nalazi ispod površine zapadnog Tihog oceana. Duboko je oko 36.200 stopa.
Prvi zaron u Challenger Deep izveli su 1960. godine poručnik Don Walsh i švicarski znanstvenik Jacques Piccard na podmornici pod nazivom 'Trst'. Britanski brod HMS Challenger otkrio je Challenger Deep između 1872.-1876.
Godine 2012. filmski redatelj James Cameron stigao je do dna Marijanskog rova nakon spuštanja koji je trajao 2 sata i 36 minuta. Cameron je dosegao dubinu od oko 10.908 metara zaronom u svojoj podmornici pod nazivom 'Deepsea Challenger' i postao prvi koji je dovršio solo zaron podmornicom na ovo mjesto.
Zašto su znanstvenici zainteresirani za duboka oceanska područja?
Prema NOAA-i, većina postojećeg znanja o oceanima dolazi iz plićih voda, dok dublje vode ostaju relativno neistražene, iako se ljudi više oslanjaju na ta područja za hranu, energiju i druge resurse. Istraživanje oceana, međutim, ne luta nasumično u nadi da će pronaći nešto novo. Discipliniran je i organiziran te uključuje rigorozna promatranja i dokumentaciju bioloških, kemijskih, fizičkih, geoloških i arheoloških aspekata oceana, stoji na web stranici NOAA.
Nadalje, saznanje više o dubokim oceanskim područjima može potencijalno otkriti nove izvore medicinskih lijekova, hrane, energetskih resursa i drugih proizvoda. Značajno je da informacije iz dubokih oceana također mogu pomoći u predviđanju potresa i tsunamija i pomoći nam da shvatimo kako utječemo i kako na nas utječe Zemljin okoliš.
Što je potrebno da se stigne do dubokog oceana?
Mogu se koristiti vozila pod nazivom Human Occupied Vehicles (HOVs) koja odvoze znanstvenike u duboko more. Alternativno, postoje daljinski upravljana vozila bez posade (ROV) koja su povezana s brodovima pomoću kabela i kojima znanstvenici mogu upravljati na daljinu, navodi se u članku na Smithsonianu.
Čak i tako, većini privatnih građana teško je putovati više od 100 stopa ispod površine oceana. Prema blogu koji je objavio Scientific American, većina rekreativnih ronilaca ne može istraživati više od oko 120 stopa dolje zbog količine zraka koja vam je potrebna da bi vaša pluća bila pod pritiskom na dubini i zbog narkoze dušikom, opijenosti dušikom koja počinje postavljeno oko te dubine (većina naše atmosfere je dušik, a ne kisik).
Nadalje, tehnički ronioci mogu ići duboko i do 500 stopa ili više, ali s nizom spremnika napunjenih različitim mješavinama plina, prema blogu.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima: