Objašnjeno: Što je G7?

G7 vuče korijene iz sastanka između sadašnjih članica G7, isključujući Kanadu, koji se održao 1975. godine.

Skupina 7 (G7) je neformalna skupina od sedam zemalja — Sjedinjenih Država, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Ujedinjenog Kraljevstva, čiji čelnici održavaju godišnji summit s Europskom unijom i drugim pozvanima. Zemlje članice zajedno predstavljaju 40% globalnog BDP-a i 10% svjetske populacije. Za razliku od drugih tijela poput NATO-a, G7 nema legalno postojanje, stalno tajništvo niti službene članove. Također nema obvezujući utjecaj na politiku i sve odluke i obveze preuzete na sastancima G7 moraju biti neovisno ratificirane od strane upravljačkih tijela država članica.

G7 vuče korijene iz sastanka između sadašnjih članica G7, isključujući Kanadu, koji se održao 1975. U to je vrijeme globalno gospodarstvo bilo u stanju recesije zbog OPEC-ovog naftnog embarga. Kako je energetska kriza eskalirala, američki ministar financija George Schultz odlučio je da bi za velike igrače na svjetskoj pozornici bilo korisno da se međusobno koordiniraju oko makroekonomskih inicijativa. Nakon ovog prvog summita, zemlje su se dogovorile sastajati se jednom godišnje, a godinu dana kasnije Kanada je pozvana u skupinu koja je obilježila službeno formiranje G7 kakvog poznajemo. Predsjednik Europske komisije zamoljen je da se pridruži sastancima 1977., a nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. i kasnijeg otopljenja odnosa između Istoka i Zapada, Rusija je također pozvana da se pridruži skupini 1998. Nakon toga grupa nosio naziv G8 do 2014., kada je Rusija protjerana zbog aneksije Krima iz Ukrajine.

Predsjednik Joe Biden i britanski premijer Boris Johnson u posjetu tijekom bilateralnog sastanka uoči summita G-7, u četvrtak, 10. lipnja 2021., u Carbis Bayu u Engleskoj. (AP)

Predsjedavajući sastancima G7 svake godine redom vodi svaka od sedam zemalja. Država koja predsjeda odgovorna je za organizaciju i domaćinstvo sastanka. Velika Britanija predsjeda G7 za 2021. i organizirala je konferenciju za ovu subotu u hotelu Carbis Bay u Cornwallu. Svečani sastanci počet će u subotu ujutro, a zemlje gosti stižu poslijepodne. Ove godine Indija, Južna Koreja i Australija pozvane su da prisustvuju summitu G7 kao gosti sudionici. Na kraju summita, Ujedinjeno Kraljevstvo će objaviti dokument pod nazivom communique u kojem će se opisati ono što je dogovoreno tijekom sastanka.

Raspored

Samit G7 pruža forum za zemlje članice za raspravu o zajedničkim vrijednostima i brigama. Iako se u početku usredotočio na međunarodnu ekonomsku politiku, 1980-ih G7 je proširio svoj mandat na pitanja koja se odnose i na vanjsku politiku i sigurnost. Posljednjih godina čelnici G7 sastali su se kako bi formulirali zajedničke odgovore na izazove koji obuhvaćaju borbu protiv terorizma, razvoj, obrazovanje, zdravstvo, ljudska prava i klimatske promjene.

Ključni razvoj događaja

Samit G7 bio je mjesto rođenja nekoliko globalnih inicijativa. Godine 1997. zemlje G7 pristale su dati 300 milijuna dolara za napore da obuzdaju posljedice taljenja reaktora u Černobilu. Zatim, na summitu 2002. godine, članovi su odlučili pokrenuti koordinirani odgovor u borbi protiv opasnosti od AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Njihovi napori doveli su do formiranja Globalnog fonda, inovativnog mehanizma financiranja koji je isplatio više od 45 milijardi dolara pomoći i, prema njegovoj web stranici , spasio je živote više od 38 milijuna ljudi. Nedavno je Globalni program Apollo pokrenut nakon sastanka na vrhu G7 2015. godine. Osmišljen za rješavanje klimatskih promjena kroz istraživanje i razvoj čiste energije, program Apollo osmislila je Velika Britanija, ali nije uspio generirati privlačnost sve dok druge zemlje G7 nisu pristale podržati ga. Program poziva razvijene zemlje da se obvežu da će potrošiti 0,02% svog BDP-a na borbu protiv klimatskih promjena od 2015. do 2025.; iznos koji bi ukupno iznosio 150 milijardi USD u razdoblju od 10 godina.

Unatoč svojim postignućima, G7 se također našao pod značajnim kritikama i bio je uključen u brojne kontroverze. Do sredine 1980-ih sastanci G7 održavali su se diskretno i neformalno. Međutim, nakon razgovora na summitu G7 1985. godine, zemlje članice su potom potpisale Plaza Accords, sporazum koji je imao velike posljedice na globalna tržišta valuta. Njihovi postupci izazvali su snažnu međunarodnu reakciju, a druge su nacije uznemirene činjenicom da bi susret male skupine zemalja mogao imati tako nerazmjeran učinak na svjetsko gospodarstvo. Nakon te reakcije, G7 je počeo unaprijed najavljivati ​​dnevni red svojih sastanaka kako bi se tržišta mogla pripremiti za potencijalne promjene u globalnoj makroekonomskoj politici. Međutim, nekoliko zemalja i pojedinaca još uvijek doživljava G7 kao ekskluzivnu, zatvorenu skupinu koja očito ostvaruje svoju moć nad drugim nacijama. Kao rezultat toga, gotovo svaki summit od 2000. bio je suočen s prosvjedima i demonstracijama u zemlji u kojoj je održan.

Izbor Donalda Trumpa 2016. također je izazvao određena trvenja između zemalja članica G7. Uoči summita G7 na Siciliji 2017., Trump je odbio ponovno obvezati SAD na Pariški klimatski sporazum iz 2015. i kritizirao Njemačku zbog trgovinskog suficita, prijeteći da će blokirati američki uvoz njemačkih automobila. Kao odgovor, njemačka kancelarka Angele Merkel dovela je u pitanje kohezivnost G7, rekavši da Europa prvi put nakon Drugog svjetskog rata mora uzeti sudbinu u svoje ruke. Na togodišnjem summitu G7 zemlje članice poduzele su neobičan korak isključivanja SAD-a iz svog završnog priopćenja, navodeći da SAD još uvijek razmatra svoju ulogu u Pariškom sporazumu. Nakon summita 2018., Trump je jednom protiv izazvao kontroverzu tvitajući o svom odbijanju podržati službenu izjavu G7 jer su ga uvrijedili komentari kanadskog premijera Trudeaua tijekom tiskovne konferencije. Te je godine to pitao i Trump Rusija biti vraćena u grupu , prijedlog koji su drugi narodi odbili. Godine 2020. summit G7 prvi je put otkazan zbog pandemije Covid-19.

Indija

G7 je kritiziran zbog zastarjelosti i neučinkovitosti posljednjih desetljeća zbog isključivanja dvaju najvećih svjetskih gospodarstava u Indiji i Kini. Nekoliko think tankova pozvalo je Indiju na uključivanje u grupu; međutim, neki se protive tome, ukazujući na mnogo niži BDP po glavi stanovnika Indije u odnosu na druge države. Iako nije službeni član skupine, Indija je pozvana na summit G7 2021. kao poseban gost, što je ove godine drugi put da je premijer Modi zamoljen da sudjeluje u raspravama. Indija će biti posebno zainteresirana za razgovore o globalnoj isporuci cjepiva kao veliki proizvođač i potrošač cjepiva.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: