Objašnjeno: Zašto Turska želi Aju Sofiju pretvoriti u džamiju

Izgradnja ove kultne građevine u Istanbulu započela je 532. godine nakon Krista za vrijeme vladavine Justinijana I., vladara Bizantskog Carstva, kada je grad bio poznat kao Konstantinopol.

Pogled iz zraka na Aja Sofiju iz bizantskog doba, jednu od glavnih turističkih atrakcija Istanbula u povijesnoj četvrti Sultanahmet u Istanbulu, subota, 25. travnja 2020. (AP Photo)

Najviši turski sud ovog tjedna sastao se kako bi odlučio može li se kultni istanbulski muzej Aja Sofija pretvoriti u džamiju. Odluka suda vjerojatno je za dva tjedna.

1500 godina stara građevina, uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine, izvorno je bila katedrala prije nego što je pretvorena u džamiju. Tridesetih godina prošlog stoljeća, Mustafa Kemal Ataturk, osnivač Republike Turske, zatvorio je džamiju i pretvorio je u muzej u pokušaju da zemlju učini sekularnijom.

Već dugo postoje pozivi islamističkih skupina i nacionalista u zemlji da se Aja Sofija vrati u džamiju.

Prošle godine, samo nekoliko dana uoči lokalnih izbora, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan rekao je da je bila velika pogreška pretvoriti Aju Sofiju u muzej i da razmišlja o tome da je vrati.

Što je Aja Sofija?

Izgradnja ove kultne građevine u Istanbulu započela je 532. godine nakon Krista za vrijeme vladavine Justinijana I., vladara Bizantskog Carstva, kada je grad bio poznat kao Konstantinopol. Struktura je izvorno izgrađena da postane sjedište patrijarha istočne pravoslavne crkve i tako je ostala otprilike 900 godina.

Godine 1453., kada je Carigrad pao pod osmanske snage sultana Mehmeta II, Aja Sofija je opljačkana od strane napadačkih snaga i ubrzo nakon toga pretvorena u džamiju. Konstrukcija spomenika je potom podvrgnuta nekoliko unutarnjih i vanjskih promjena gdje su pravoslavni simboli uklonjeni ili ožbukani, a vanjštini su dodani minareti. Dugo vremena, Aja Sofija je bila najvažnija džamija u Istanbulu.

1934. Atartuk je naredio da se Aja Sofija preuredi u muzej. Otvoren je za javnost 1935. godine.

Ljudi posjećuju Aja Sofiju iz bizantskog doba, jednu od glavnih turističkih atrakcija Istanbula u povijesnoj četvrti Sultanahmet u Istanbulu u četvrtak, 25. lipnja 2020. (AP Photo: Emrah Gurel)

O čemu je polemika?

Kada je Erdogan prije nešto manje od tri desetljeća u Turskoj ušao u politiku, promatrači kažu da status Aja Sofije nije bio posebno na njegovom dnevnom redu. Naprotiv, jednom se usprotivio pozivima da se preuredi u džamiju. No, njegova se retorika promijenila 2019. tijekom općinskih izbora u Istanbulu koje je na kraju izgubio.

Sljedeći slučaj kada je Erdogan pokrenuo temu pretvorbe Aja Sofije poklopio se s priznavanjem Jeruzalema kao glavnog grada Izraela od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. Promatrači vjeruju da su Erdoganovi planovi za prenamjenu Aja Sofije usko povezani s njegovim pokušajima da skupi političke poene više od ičega drugog i možda prikupi političku potporu koju je vidio kako se smanjuje nakon gubitka na općinskim izborima u Istanbulu prošle godine.

Zašto se Grčka protivi pretvorbi Aja Sofije?

Kontroverza oko Aja Sofije dolazi u vrijeme kada je bilo diplomatskih tenzija između Turske i Grčke oko drugih pitanja. Grčka se u svibnju ove godine usprotivila čitanju odlomaka iz Kur'ana unutar Aja Sofije na 567. godišnjicu osmanske invazije na bivšu prijestolnicu Bizanta, što je još jedan primjer neslaganja između dviju zemalja oko pretvorbe Aja Sofije.

Zgrada iz 6. stoljeća sada je u središtu žestoke rasprave između konzervativnih skupina koje žele da se preuredi u džamiju i onih koji vjeruju da bi mjesto svjetske baštine trebalo ostati muzej. (AP fotografija)

Grčko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je priopćenje u kojem se navodi da je ovaj potez kršenje UNESCO-ve 'Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine'. Grčka je priopćila da je Aja Sofija proglašena muzejom svjetske kulturne baštine i da se trenutno koristi za promicanje u druge svrhe. Turska je odgovorila rekavši da prigovori Grčke čitanju odlomaka iz Kurana ukazuju na njenu netolerantnu psihologiju.

Prema promatračima, neki u turskim političkim krugovima smatraju da je status Aja Sofije domaća stvar u kojoj miješanje međunarodnih igrača nije dobrodošlo.

Što je sljedeće za Aju Sofiju?

Izvještaji lokalnih vijesti govore da je Erdogan naredio svojoj vladi da održi molitve u Aja Sofiji 15. srpnja u spomen na četverogodišnju godišnjicu neuspjelog pokušaja državnog udara 2016. protiv njegove vlade.

Stručnjaci kažu, iako Erdoganu ne trebaju sudovi za odlučivanje o sudbini Aja Sofije, vjeruju da će pravne odluke dodati legitimitet njegovim prijedlozima. Također je bilo malo protivljenja tim planovima unutar Turske, kažu, jer vjerske manjine ne žele biti uključene u ono što se smatra polarizirajućim temom.

Prošlog mjeseca Grčka se obratila UNESCO-u, prigovarajući potezima Turske s obrazloženjem da bi pretvorba prekršila međunarodne konvencije. Sa svoje strane, UNESCO je također osudio planove Turske. Ekumenski patrijarh Bartolomej, predstavnik pravoslavnih kršćana, rekao je da je ožalošćen i potresen zbog pokušaja Turske da preobrati Aja Sofiju. Američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je da bi pretvorba Aja Sofije značila da struktura neće moći služiti čovječanstvu kao prijeko potreban most između onih koji imaju različite vjerske tradicije i kulture.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: