Kako je 20-godišnji afrički rat završio u zagrljaju
U sukobu Etiopije i Eritreje tisuće Eritrejaca bježe u Europu tijekom izbjegličke krize.
Predsjednik Eritreje Isaias Afwerki (drugi lijevo) i etiopski premijer Abiy Ahmed (u sredini) drže se za ruke dok mašu okupljenima u Addis Abebi u Etiopiji u nedjelju. (AP) Ranije ovog mjeseca, premijer Etiopije Abiy Ahmed, druge najveće zemlje u Africi po broju stanovnika, zagrlio je predsjednika Eritreje Isaiasa Afwerkija u glavnom gradu te zemlje Asmari, najavljujući svijetu, konačno, kraj 20-godišnjeg rata koji je usmrtio najmanje 80.000 u dvije najsiromašnije zemlje kontinenta. Dvojica čelnika najavili su nastavak trgovinskih, diplomatskih i putničkih veza te novu eru mira i prijateljstva među njihovim zemljama.
Rog sukoba
Eritreja je u travnju 1993. godine izašla iz svoje federacije s Etiopijom, postavši neovisna država koja se nalazi strateški na ušću Crvenog mora na Afričkom rogu, pored jedne od najvažnijih svjetskih brodskih putova. Nešto više od pet godina kasnije, između dvije zemlje izbio je rat oko kontrole nad Badmeom, pograničnim gradom bez ikakvog značaja, ali za kojim su priželjkivali i Adis Abeba i Asmara. Uslijedila su masovna raseljavanja stanovništva, obitelji su bile razbijene, a lokalno trgovačko gospodarstvo potpuno je uništeno.
U lipnju 2000. godine dvije su zemlje potpisale Sporazum o prekidu neprijateljstava, nakon čega je u prosincu te godine uslijedio Mirovni sporazum u Alžiru u Alžiru, kojim je formalno okončan rat i uspostavljena Povjerenstvo za razgraničenje za rješavanje spora. Međutim, kada je Komisija u travnju 2002. donijela svoju konačnu i obvezujuću presudu kojom je Badme dodijelila Eritreji, Etiopija je odbila prihvatiti tu odluku bez dodatnih uvjeta, što je dovelo do zastoja. Badme je ostao pod etiopskom kontrolom, a na granici su neprestano izbijali sukobi.
Dok je vladajuća Etiopska narodna revolucionarna demokratska fronta (EPRDF) prije godinu dana naznačila da želi promijeniti svoj odnos s Eritrejom, stvari su se brzo pomaknule nakon što je 41-godišnji Ahmed, bivši vojni časnik koji se borio u ratu, u travnju postao premijer. U lipnju je najavio da će se Adis Abeba pridržavati svih uvjeta sporazuma iz 2000. godine. Dana 8. srpnja, dan prije nego što je otputovao na sastanak s predsjednikom Afwerkijem, premijer Ahmed je izjavio da više ne postoji granica između Eritreje i Etiopije jer ju je uništio most ljubavi.
Kontekst mira
Etiopija nema izlaz na more, a tijekom godina rata s Eritrejom uvelike je ovisila o Džibutiju, koji se nalazi na tjesnacu Bab al-Mandab, za pristup Adenskom zaljevu i dalje prema Arapskom moru. (Pogledajte kartu) Sada će nastojati koristiti eritrejske luke, najistaknutije Assab, smještene na vrhu 'repa' zemlje, kako bi uravnotežio svoje oslanjanje na Džibuti.
Mir je u interesu Eritreje, iako je predsjednik Afwerki iskoristio rat da zadrži vlast od neovisnosti zemlje 1993. godine. Tijekom protekla dva desetljeća, iako je Eritreja stalno tonula u gospodarsku stagnaciju i socijalnu i diplomatsku izolaciju, on je izgradio i zadržao veliku regrutnu vojsku, držao ustav pod suspenzijom i zagušio tisak, sve u ime borbe protiv kontinuirane okupacije eritrejskih teritorija od strane Etiopije. Dok je Komisija UN-a za ljudska prava više puta optužila Eritreju za ozbiljna kršenja, međunarodni pritisak na njezinu vladu uvelike se povećao nakon što su Eritrejci koji su bježali od rata i obveznog vojnog roka preplavili europske obale na vrhuncu izbjegličke krize 2015.-16.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
