Objašnjeno: Što nakon izlaska SAD-a iz Afganistana?
Predsjednik Biden najavio je povlačenje svih američkih vojnika iz Afganistana do 11. rujna. Koje su implikacije tog poteza za afganistansku vladu, talibane i susjede Indiju, Pakistan i Kinu?
SAD su pretrpjele velike udare tijekom dugotrajnog rata u Afganistanu. (Reuters) Najava predsjednika Joea Bidena da će SAD povući sve svoje trupe iz Afganistana do 11. rujna 2021., 20. obljetnica napada 11. rujna , poslao je potrese kroz linije rasjeda u regiji.
Za razliku od Trumpove administracije, koja je svoje povlačenje trupa do 1. svibnja uvjetovala - talibanima poduzimanje koraka kako bi spriječili Al-Qaedu ili bilo koju drugu skupinu da se skloni u Afganistan, i pristanak na dijalog o podjeli vlasti s afganistanskom vladom - Bidenov plan je bez obaveze. U Afganistanu se trenutno nalazi oko 2.500-3.500 američkih vojnika, plus snage NATO-a od manje od 8.000. Očekuje se da će uskoro početi koordinirano povlačenje.
bilten| Kliknite da biste dobili najbolja objašnjenja dana u svoju pristiglu poštu
Utjecaj ove objave na različite aktere unutar Afganistana i izvan njega sigurno će biti dalekosežan. Sa sigurnošću se može reći da niti jedna zemlja u regiji neće ostati netaknuta.
Afganistan: prednost talibana
Bidenova objava uklonila je sve poticaje za talibane da pristanu na dijalog s afganistanskom vladom. U priopćenju u četvrtak, talibani su naznačili sljedeće: Islamski emirat ni pod kakvim okolnostima neće popustiti u potpunoj neovisnosti i uspostavi čistog islamskog sustava, te će ostati privržen mirnom rješenju afganistanskog problema nakon potpunog i sigurnog kraja okupacija.
Prijedlog američkog državnog tajnika Anthonyja Blinkena u ožujku sada je gotovo sigurno mrtav. To je uključivalo 90-dnevni prekid vatre; razgovori pod pokroviteljstvom UN-a o planu konsenzusa za Afganistan između SAD-a, Rusije, Kine, Pakistana, Irana i Indije; i sastanak u Turskoj između talibana i afganistanske vlade u cilju uključivanja privremene vlade, sporazuma o temeljnim načelima budućeg političkog poretka i trajnom prekidu vatre.
Turska je zakazala razgovore za 24. travnja, a Bidenova administracija je rekla da ostaje predana pronalaženju političkog rješenja. Ali talibani su sada u drugoj zoni.
Talibani su u priopćenju izjavili da su američki dužnosnici razumjeli afganistansku situaciju, ali kako je povlačenje odgođeno za nekoliko mjeseci do rujna, umjesto da se drže Sporazuma iz Dohe (potpisanog između posebnog izaslanika Trumpove administracije Zalmaya Khalilzada i talibana posljednjeg ožujka) datum 1. svibnja, Amerika je prekršila sporazum. To je talibanima otvorilo put za poduzimanje protumjera, a za sve buduće posljedice bit će odgovorna američka strana, a ne Islamski emirat.
Prema Long War Journalu (projekt Zaklade za obranu demokracije sa sjedištem u SAD-u), od 325 afganistanskih okruga, talibani kontroliraju 76 ili 19%, a vladine snage 127 ili 32%. Preostali su sporni. Prema Vijeću za vanjske poslove, talibani su sada jači nego ikad od 2001., kada su američke snage izvršile invaziju na Afganistan.
Nakon potpunog povlačenja trupa, talibani će vjerojatno doživjeti rat, za koji vjeruju da su već dobili, do njegovog završetka. U nedavno objavljenom Izvješću o procjeni prijetnje SAD-a, godišnjem brifingu američkih obavještajnih službi, navodi se da su izgledi za mirovni sporazum slabi, da su talibani uvjereni u pobjedu na bojnom polju, a afganistanska vlada će se boriti da ih zadrži na udaljenosti.
Predsjednik Ashraf Ghani tvitao je stoičku poruku da njegova vlada poštuje odluku SAD-a i da ćemo surađivati s našim američkim partnerima kako bismo osigurali glatku tranziciju. Ali on i drugi koji su ulagali u demokratski Afganistan znaju da je zemlja blizu gubitka svih dobitaka u posljednjih 15 godina. Postoji duboka bojazan od povratka u 1990-e, iako postoji i stav da su se i talibani promijenili tijekom 25 godina i da ne bi htjeli otuđiti međunarodnu zajednicu kao što su to učinili kada su vladali Afganistanom tijekom 1996-01.
Ranije je Ghani predložio da, ako su talibani spremni razgovarati, odustane od onoga što je preostalo u slučaju njegovog predsjedničkog mandata i održi ponovne izbore u kojima su talibani mogli slobodno sudjelovati. Talibani su uvijek odbacivali izbore kao neislamske, a vladu Afganistana kao marionetu SAD-a. Ghanijev prijedlog nije dobio nikakvu pažnju.
PRIDRUŽITE SE SADA:Telegramski kanal Express objasnio
Pakistan: dobici, brige
Ovo je trenutak opravdanja i zabrinutosti u Islamabadu. Talibani su tvorevina pakistanskog sigurnosnog establišmenta. Nakon američke invazije na Afganistan, uklonili su se u sigurna utočišta na pakistanskom teritoriju, a Visoko vijeće talibana djelovalo je iz Quette u Baluchistanu. Pakistan je bio taj koji je uvjerio talibane da sklope dogovor s Trumpovom administracijom. Za pakistansku vojsku, koja je Afganistan oduvijek doživljavala u smislu strateške dubine u svom vječnom neprijateljstvu prema Indiji, talibansko zauzimanje Afganistana konačno bi donijelo prijateljsku silu na vlast u Kabulu nakon 20 godina. Indija, koja je imala izvrsne odnose s vladama Karzaija i Ghanija, bila bi smanjena na veličinu.
Ali povlačenje SAD-a također znači da će Pakistan morati snositi cijeli teret kaosa koji predviđaju stručnjaci. Građanski rat nije isključen, a s njim i ponovni priljev izbjeglica u Pakistan, čak i dok se zemlja bori s izbjeglicama iz prvog afganistanskog rata. Sve to u vrijeme kada ekonomija mlati, a Pakistan ostaje na površini uz zajam MMF-a uz stroge uvjete. Osim toga, talibani nisu monolit, a nedavno su pokazali tragove neovisnosti od Pakistana. Mora se zaštititi od prelijevanja nestabilnosti u Afganistanu preko granice. Pakistanska istočna fronta s Indijom trenutačno je mirna, tako da je to jedna glavobolja manje, ali bi ostala briga pakistanske vojske.
Indija: vrijeme je za oprez
New Delhi, koji se nadao da će biti dio Blinkenove inicijative, bio bi nervozan zbog povlačenja SAD-a. Indija je bila na vanjskim rubovima Trumpovog pokušaja izlaska iz Afganistana koji je kulminirao sporazumom iz Dohe, te je nevoljko podržavala unutarafganistanske pregovore između talibana i afganistanske vlade. Kad je došla Bidenova administracija, Indija se nadala ponovnom postavljanju SAD-a. Prijedlog Blinkena Indiji je dao ulogu, prepoznavši je kao regionalnu dionicu, ali čini se da ovaj prijedlog nema budućnost. Skupina Haqqani, koju potiče ISI, imala bi veliku ulogu u svakom talibanskom režimu. Druga zabrinutost bi bili militanti usmjereni na Indiju kao što su Laskhare-Toiba i Jaish-e-Mohamed, za koje indijski sigurnosni establišment već vjeruje da su se preselili u velikom broju u Afganistan.
Rusija, Kina i Iran
Kina bi imala mnogo za izgubiti zbog nestabilnosti u Afganistanu jer bi to moglo utjecati na Kinesko-pakistanski gospodarski koridor. Talibanski režim u Afganistanu mogao bi na kraju izazvati nemire u autonomnoj regiji Xinjiang, gdje živi Ujgurska manjina. S druge strane, kao saveznik Pakistana, mogao bi vidjeti veću ulogu za sebe u Afganistanu.
Izlazak SAD-a je za Rusiju pun krug nakon vlastitog poraza od strane mudžahedina koje podržava SAD i izlaska iz Afganistana prije tri desetljeća. Posljednjih godina Rusija je preuzela ulogu mirotvorca u Afganistanu. Ali i talibani i afganistanska vlada bili su oprezni u pogledu njezinih napora. Nakon konferencije u ožujku Rusije, SAD-a, Kine i Pakistana, zajedno s talibanskim i afganistanskim delegatima, u zajedničkoj izjavi četvorice čelnika navedeno je da ne podržavaju uspostavu Islamskog Emirata, što je ostavilo talibane ljute. Sve veće veze Rusije s Pakistanom mogle bi se pretvoriti u ulogu Moskve u Afganistanu nakon SAD-a.
Kao zemlja koja dijeli granice s Pakistanom i Afganistanom, Iran percipira aktivne sigurnosne prijetnje od oba. A talibanski režim u Kabulu samo bi povećao ovu percepciju prijetnje. Ali Iran, koji ima veze s Hazarima u Afganistanu, u posljednje vrijeme igra na sve strane. Unatoč međusobnom neprijateljstvu i teološkoj podjeli između njih dvojice, Iran je prije nekoliko godina otvorio kanale talibanima, a nedavno je čak ugostio talibansko izaslanstvo u Teheranu.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
