Objašnjeno: Što kineski sigurnosni zakon znači za Hong Kong i globalni internet

Velik dio budućeg identiteta Hong Konga i globalnog interneta ovisi o tome što će tehnološke tvrtke odlučiti učiniti sljedeće u regiji.

Policija privodi prosvjednike protiv novog zakona o sigurnosti tijekom marša povodom godišnjice primopredaje Hong Konga od Britanije Kini, u srijedu, srpnja. 1. 2020. u Hong Kongu. (AP Photo/Vincent Yu)

Nekoliko dana nakon što je Kina usvojila zakon o nacionalnoj sigurnosti dajući joj široke ovlasti nad Hong Kongom, velike tehnološke tvrtke obustavile su svoje odgovore na zahtjeve vlade Hong Konga, rekavši da će prvo ponovno procijeniti nove kontrole zakona. Velik dio budućeg identiteta Hong Konga i globalnog interneta ovisi o tome što će tehnološke tvrtke odlučiti učiniti sljedeće u regiji.

Kakav je kontekst?

Hong Kong je bio pod britanskom vlašću do 1997. godine, kada je teritorij dat Kini pod uvjetom da zadrži određenu autonomiju, uključujući svoj gospodarski sustav, 50 godina. Kako je kineski vatrozid zavladao, nekoliko tehnoloških tvrtki je zatvoreno, uključujući Google i Facebook.

Ali s kvazi neovisnošću koju je omogućila jedna država, dva sustava, Hong Kong je integriran u globalni internet. Globalne tehnološke tvrtke mogle su poslovati u blizini Kine bez podlijeganja zakonima zemlje.

Hong Kong je upleten u prosvjede nakon što je njegovo zakonodavno tijelo pokušalo usvojiti zakon o izručenju koji bi kineskoj vladi omogućio pritvaranje stanovnika Hong Konga. Iako je prijedlog zakona na kraju povučen, demonstracije su se već razvile u veću borbu za demokratske institucije.

Što je novi zakon o nacionalnoj sigurnosti?

Najavila Kina. U svibnju je stupio na snagu 1. srpnja, bez uključivanja lokalnih institucija. Što se tiče tehnologije, nova pravila nadzora i cenzure mogla bi podvesti teritorij u kineski veliki vatrozid. Doista, stručnjaci su otkrili da novi zakon podsjeća na kopnene zakone o kibernetičkoj sigurnosti.

Zakon kriminalizira četiri djelatnosti: odcjepljenje, subverzija, organiziranje i provođenje terorističkih aktivnosti te dosluh sa stranom državom ili s vanjskim elementima radi ugrožavanja nacionalne sigurnosti. Neki specifični prekršaji uključuju oštećenje državnih zgrada i lobiranje protiv kineske vlade. Zakon također dopušta Odboru za nacionalnu sigurnost da istražuje i procesuira prekršitelje.

Policija Hong Konga dobiva opsežne nove kontrole za cenzuru internetskog sadržaja, praćenje ljudi na mreži i zapljenu elektroničkih zapisa. Oni mogu istražiti internetske platforme i njihove podatke, kao i narediti njihovo brisanje, a kazne za tvrtke uključuju novčane kazne do gotovo 13.000 dolara i šest mjeseci zatvora.

Kako su reagirale tehnološke tvrtke?

Taj pomak stavlja tehnološke tvrtke u problem hoće li prihvatiti nove zahtjeve Komunističke partije o razmjeni podataka i cenzure ili u potpunosti napustiti teritorij. Njihove odluke imat će značajnu težinu na budućnost Hong Konga kao međunarodnog poslovnog središta i na digitalnu slobodu govora u cjelini.

Facebook, Twitter, Google, Telegram, Zoom i Microsoft obustavili su sve zahtjeve za podacima iz Hong Konga, čekajući vlastitu reviziju novog zakona. Apple još uvijek procjenjuje zakon.

Također pročitajte | Evo kako kineski zakon već mijenja lice Hong Konga

Telegram je prvi napravio taj potez, rekavši da nikada nije dijelio podatke s vlastima Hong Konga i da će čekati međunarodni konsenzus. Twitterova izjava kaže da tvrtka ima ozbiljnu zabrinutost u pogledu procesa razvoja i pune namjere ovog zakona. Facebook, koji posjeduje WhatsApp i Instagram, rekao je da će provesti procjenu ljudskih prava. Signal je rekao da nikada nije predao korisničke podatke policiji HK-a te da ionako nema podataka za predaju.

TikTok se u potpunosti povlači s teritorija, ali je u drugoj situaciji. U vlasništvu kineskog ByteDancea, Tik Tok ne posluje u Kini. ByteDance koristi sličnu aplikaciju pod nazivom Douyin u kontinentalnoj Kini, a sada su promatrači nagađali hoće li Douyin ući u Hong Kong (ByteDance je rekao Reutersu da nema takvih planova). Drugi su taj potez kontekstualizirali kao samozaštitni, s obzirom na činjenicu da bi nepoštivanje zakona uznemirilo Peking. TikTok ima samo 150.000 korisnika i mali prihod u Hong Kongu. ByteDance se više puta distancirao od kineske vlade i pozicionirao se kao globalna tvrtka. Njegovo vodstvo je reklo da njegovi podaci nisu pohranjeni u Kini i da neće cenzurirati niti dati podatke kineskoj vladi.

Stručnjaci kažu da bi tehnološke tvrtke mogle premjestiti poslovanje na Tajvan kako bi ostale u blizini kontinentalne Kine, ili razmotrile druge azijske lokacije, ili odlučile odustati od svojih prihvaćenih vrijednosti i ostati na tom teritoriju.

Pripadnici Discipliniranih službi marširaju ispred transparenta koji promovira novi zakon o nacionalnoj sigurnosti tijekom ceremonije podizanja zastave povodom 23. godišnjice povratka Hong Konga pod kinesku vlast u Hong Kongu 1. srpnja. (Foto Bloomberg)

Kako su tehnološke tvrtke reagirale na kineske poteze u prošlosti?

Apple je stalno dobivao najviše napada zbog nedovoljno otpora Kini. To je jedan od rijetkih divova iz Silicijske doline koji nije blokiran u kontinentalnoj Kini s velikom bazom kupaca i proizvodnim operacijama. Apple je također udovoljio većini zahtjeva vlade Hong Konga prije stupanja zakona na snagu. Također je uklonila aplikaciju koju su prosvjednici iz Hong Konga koristili za koordinaciju kretanja, kao i sakrila emotikone tajvanske zastave na teritoriju prošle godine.

Microsoft posluje značajno u zemlji i već je udovoljavao zahtjevima. Facebook i Twitter ostaju izvan zemlje. Google je prekinuo svoje poslovanje 2010., ali početkom 2018. pokrenuo se razgovor o potencijalnom ponovnom ulasku. Izvršni direktor Sundar Pichai kasnije je prekinuo te glasine.

Ekspresno objašnjenoje sada uključenTelegram. Klik ovdje da se pridružite našem kanalu (@ieexplained) i budite u toku s najnovijim

Što je ključno za ponijeti?

Ovo označava još jedan korak u nacionalnim graničnim sporovima podizanjem novih virtualnih zidova između teritorija. Pioniri interneta, koji su zamislili globalnu zajednicu na mreži, kažu da su ove vladine odluke dovele do stvaranja splinterneta.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: