Objašnjeno: Zašto studenti prosvjeduju u Turskoj?

Tursko postupanje s prosvjedima naišlo je na kritike SAD-a, UN-a i Europske unije.

Studenti Sveučilišta Bogazici protestiraju u znak podrške svojim zatočenim prijateljima ispred zgrade suda u Istanbulu. (AP)

Više od mjesec dana studenti i nastavnici na turskom Sveučilištu Bogazici, koje je jedno od najprestižnijih sveučilišta u zemlji, prosvjeduju protiv imenovanja bivšeg političkog kandidata i akademika za rektora sveučilišta sa sjedištem u Istanbulu.

Meliha Bulua imenovao je izravno turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, što demonstranti vide kao nedemokratski potez, pogotovo jer se Bulu prethodno prijavio za kandidaturu za parlament kao dio Erdoganove vladajuće Stranke pravde i razvoja.

Dakle, što se događa u Turskoj?

U subotu su četiri studenta uhićena zbog fotografije na kojoj su LGBT simboli pomiješani s islamskim slikama. Više od 150 prosvjednika privedeno je u ponedjeljak nakon što nisu pristali prekinuti prosvjede, a u utorak je turski ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu studente prosvjednike nazvao LGBT devijantima na Twitteru, što je dodatno razljutilo prosvjednike.

Tursko postupanje s prosvjedima naišlo je na kritike SAD-a, UN-a i Europske unije. Organizacija UN-a za ljudska prava objavila je na Twitteru: Pozivamo na brzo oslobađanje studenata i prosvjednika uhićenih zbog sudjelovanja u mirnim demonstracijama i pozivamo policiju da prestane koristiti pretjeranu silu. Osuđujemo homofobične i transfobične komentare dužnosnika, koji potiču mržnju i diskriminaciju LGBT osoba.

Međutim, Turska je obranila djelovanje svojih sigurnosnih snaga priopćenjem Ministarstva vanjskih poslova u četvrtak u kojem su osudili svoje inozemne kritičare rekavši da je to unutarnja stvar. Ničije nije ograničeno pokušavati se miješati u unutarnje stvari Turske, navodi se u priopćenju.

Kakav je bio odgovor vlade?

Nakon tjedana prosvjeda na sveučilištu, Erdogan je dao primjedbe protiv LGBT pokreta u zemlji. Kako prenosi BBC, u videu koji je emitiran članovima svoje stranke rekao je: 'Mi ćemo naše mlade nositi u budućnost, ne kao LGBT mladež, već kao omladinu koja je postojala u slavnoj prošlosti naše nacije'.

Vi niste LGBT omladina, niste mladi koji čine vandalska djela. Naprotiv, vi ste ti koji popravljate slomljena srca, rekao je u prijenosu. Iako je homoseksualnost u Turskoj legalna, javno raspoloženje prema homoseksualcima je još uvijek oprezno.

Predsjednik je u srijedu prosvjednike nazvao teroristima i rekao da se ne smije dopustiti da demonstracije eskaliraju u protuvladine prosvjede viđene 2013., navodi se u izvješću The Middle East Eye.

Prema izvješću The Financial Timesa, pristaše vlade brane Buluovo imenovanje govoreći da je taj potez poduzet u borbi protiv elitizma u visokom obrazovanju. S druge strane, pristaše prosvjeda taj potez vide kao gušenje akademske slobode u instituciji za koju se zna da brani prava svih svojih studenata.

Erdogan, koji je na vlasti već desetljeće, uvelike se smatra islamistom i konzervativcem, a neki medijski izvještaji usporedili su trenutni val studentskih prosvjednika s onim što je viđeno 2013. Te je godine doživio jedan od najvećih protestnih pokreta protiv Erdogana , koji je započeo mirnim sjedećim protestom protiv rušenja parka Gezi u centru Istanbula, ali je brzo prerastao u zahtjev da Erdogan podnese ostavku nakon što je policija razbila prosvjednike.

Restrikcije u Turskoj

Rekonstrukcije turskih vlasti nisu neuobičajene jer vlasti nisu baš tolerantne prema javnom iskazivanju nezadovoljstva. Početkom 2020. turski tužitelji naredili su uhićenje gotovo 700 ljudi, uključujući vojno osoblje i ljude koji rade u ministarstvu pravosuđa, među ostalima, kao dio poteza protiv onih koji su bili uključeni u pokušaj državnog udara 2016. za rušenje vlade.

Otkako se dogodio neuspješni puč, turske vlasti provode obračun protiv navodnih sljedbenika muslimanskog klerika Fethullaha Gülena sa sjedištem u SAD-u, kojeg Erdogan već dugo optužuje da je planirao državni udar 2016. godine. Gülen je negirao ove optužbe i osudio državni udar. Zapravo, on je ranije sugerirao da je državni udar organizirala sama vlada.

Ipak, Gülenisti, kako se zovu Gülenove pristaše, nisu uvijek bili neprijatelji. Sve dok Gülen nije otišao u SAD 1999., kada je počeo živjeti u Pennsylvaniji u samonametnutom egzilu, podržavali su Erdogana. No, odnos se pogoršao nakon što su Gülenisti počeli otkrivati ​​slučajeve korupcije u predsjednikovu krugu. Od 1960. u Turskoj su se dogodila četiri državna udara, svi uspješni.

Značajno je da je krajem 2020. turski parlament usvojio zakon kojim bi se pojačao nadzor nad skupinama civilnog društva. Zakon se zove Sprečavanje financiranja širenja oružja za masovno uništenje, a predložila ga je Erdoganova stranka kako bi se uskladila s preporukama Vijeća sigurnosti UN-a da se financiranje terorizma i pranje novca drže pod kontrolom.

Općenito, prijedlog zakona daje turskoj vladi ovlast da imenuje povjerenike nevladinim organizacijama (NVO), da obustavi njihove aktivnosti, zaplijeni njihovu imovinu i nadzire njihove izvore financiranja.

Kritičari su pojedine odredbe zakona vidjeli kao arbitrarne i smatraju da je to način obračuna s neistomišljenicima u zemlji u kojoj civilno društvo već nije baš slobodno. Neki također smatraju da se njime krše određene odredbe turskog ustava jer se zadire u pravo na slobodu udruživanja.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: