Objašnjeno: Što je Hope, prva misija UAE na Mars?
Svemirska letjelica mora poletjeti sa Zemlje tijekom kratkog lansirnog perioda u srpnju, budući da Zemlja i Mars kruže oko Sunca različitim brzinama i poravnavaju se u svojim najbližim točkama samo jednom u dvije godine.
Misija Emiratesa na Marsu pod nazivom Hope najavljena je 2015. godine s ciljem stvaranja prvog integriranog modela atmosfere Crvenog planeta čovječanstva. Lansiranje prve misije Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) na Mars odgođeno je za dva dana zbog loših vremenskih uvjeta. Svemirska letjelica Hope iz UAE-a trebala je poletjeti s mjesta lansiranja, Tanegashima Space Center, u Japanu 14. srpnja. Misija je sada zakazana za lansiranje 16. srpnja.
Svemirska letjelica mora poletjeti sa Zemlje tijekom kratkog lansirnog perioda u srpnju, budući da Zemlja i Mars kruže oko Sunca različitim brzinama i poravnavaju se u svojim najbližim točkama samo jednom u dvije godine.
Koja je misija?
Misija Emiratesa na Marsu pod nazivom Hope najavljena je 2015. godine s ciljem stvaranja prvog integriranog modela atmosfere Crvenog planeta čovječanstva.
Hope teži preko 1500 kg i nosit će znanstvene instrumente postavljene na jednu stranu svemirske letjelice, uključujući Emirates eXploration Imager (EXI), kameru visoke rezolucije, Emirates Mars Ultraviolet Spectrometer (EMUS), ultraljubičasti spektrometar (EMUS), daleko UV snimanje spektrograf, Emirates Mars infracrveni spektrometar (EMIRS) i FTIR skenirajući spektrometar.
Letjelica će kružiti oko Marsa kako bi proučavala Marsovu atmosferu i njezinu interakciju s svemirom i solarnim vjetrovima. Hope će prikupiti podatke o dinamici klime na Marsu, što bi trebalo pomoći znanstvenicima da shvate zašto Marsova atmosfera propada u svemir.
Ekspresno objašnjenoje sada uključenTelegram. Klik ovdje da se pridružite našem kanalu (@ieexplained) i budite u toku s najnovijim
U 2015., članovi tima MAVEN-a pokazali su kako se atmosferski plin planeta gubi u svemir. Godine 2017. NASA-ina svemirska letjelica MAVEN otkrila je da su solarni vjetar i zračenje skinuli Marsovu atmosferu s planeta, koji je mogao podržati život prije više milijardi godina. U 2015., članovi tima MAVEN-a pokazali su kako se atmosferski plin planeta gubi u svemir. To je značilo da je Marsova atmosfera previše hladna i tanka da bi pružila stabilnost tekućoj vodi, koja je neophodna za život. No, dokazi, u obliku obilježja nalik suhim riječnim koritima i minerala koji se mogu formirati samo u prisutnosti tekuće vode, ukazuju na to da je atmosfera drevnog Marsa bila mnogo toplija, dopuštajući vodi da teče po površini.
Stoga znanstvenici žele proučiti prošla okruženja koja su postojala na Marsu kako bi razumjeli kako se nastanjivost planeta može promijeniti tijekom vremena.
Što misija planira postići?
Nakon lansiranja, Hope će kružiti oko Marsa oko 200 dana, nakon čega će ući u orbitu Crvenog planeta do 2021., što se podudara s 50. godišnjicom osnutka UAE. Misiju izvodi svemirski centar Mohammed bin Rashid, svemirska agencija UAE.
Pomoći će odgovoriti na ključna pitanja o globalnoj atmosferi Marsa i gubitku plinova vodika i kisika u svemir tijekom jedne godine na Marsu, stoji na web stranici misije.
Svemirska će letjelica prikupiti podatke – 1000 GB, prema Ministarstvu poslova UAE – i informacije koje će znanstvenicima omogućiti da naprave model atmosfere Marsa, dajući im naznake o tome zašto se atmosfera promijenila, kako bi potražili vezu između trenutnog vremena na Marsu i onaj koji je postojao, proučavati mehanizme gubitka Marsove atmosfere i istraživati kako su donje i gornje razine atmosfere planeta povezane.
Ne propustite iz Explained | Azad Pattan: Kakav je ugovor o projektu PoK hydel koji su potpisali Pakistan, Kina?
Ali zašto Mars?
Uglavnom se svodi na mogućnost da je atmosfera Marsa nekoć bila dovoljno topla da omogući da voda teče njegovom površinom, što bi moglo značiti da je i tamo postojao život.
Ono što znanstvenike čini znatiželjnim o Marsu je definirajuće pitanje postojanja života na planetu, zbog moguće prisutnosti tekuće vode na njemu, bilo u prošlosti ili sačuvane u njegovoj podzemnoj površini. Ovo pitanje čini planet intrigantnijim za znanstvenike jer gotovo svugdje gdje nađemo vodu na Zemlji, nalazimo život, kako to NASA kaže.
Nadalje, ako je Mars u svojoj davnoj prošlosti (prije 3,5-3,8 milijardi godina) sadržavao topliju atmosferu koja je omogućavala protok vode i ako je na njemu postojao mikrobni život, moguće je da u posebnim područjima postoji i danas. No, bez obzira na to je li na Marsu postojao život ili ne, postoji ideja da bi i sami ljudi jednog dana mogli naseliti planet.
Hope je prva misija arapskog svijeta na Mars. Osim UAE, SAD, Kina i Europska svemirska agencija planiraju buduće misije na Mars. Prema Planetary Society, Mars je povijesno bio neprijateljski raspoložen prema Zemljinim pokušajima da ga posjeti i planirano je više misija za dostizanje Marsa nego bilo koji drugi planet ili mjesto u Sunčevom sustavu, osim Mjeseca.
No, 1996., napominje društvo, obilježila je renesansu istraživanja Marsa, s podacima iz četiri orbitera i četiri spuštene misije koje su razvile revolucionarni pogled na Mars kao svijet nalik Zemlji.
NASA bi trebala lansirati svoj rover Perseverance, dio svoje misije Mars 2020 između 30. srpnja i 15. kolovoza sa postaje Cape Canaveral Air Force na Floridi. Rover će istraživati drevnu nastanjivost, tražiti znakove drevnog života, prikupljati uzorke stijena i tla koji bi se mogli vratiti na Zemlju i demonstrirati tehnologiju za buduća robotska i ljudska istraživanja.
Je li netko već kročio na Mars?
Niti jedan čovjek još nije kročio na Mars jer je atmosfera na Marsu vrlo tanka, sastoji se uglavnom od ugljičnog dioksida bez kisika koji se može disati, što otežava astronautima preživjeti tamo. Nadalje, krajolik Marsa se smrzava, bez zaštite od sunčevog zračenja ili prolaznih oluja prašine. Stoga je potrebno više istraživanja, tehnologije i testiranja kako bi se ljudi mogli poslati na Mars. NASA to planira učiniti do 2030-ih.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
