Objašnjeno: Zašto su Armenija i Azerbajdžan ponovno u zavadi oko Nagorno-Karabaha
Proteklog vikenda eskalirale su napetosti na granici između dviju zemalja i rezultirale smrću najmanje četiri azerbajdžanska vojnika. Nakon ubojstava, Armenija i Azerbajdžan su se sukobile, optužujući druge da su potaknule najnoviji sukob.
U ovom snimku preuzetom sa snimke televizije Associated Press koja je dostupna u ponedjeljak, 4. travnja 2016., armenski vojnici prolaze pored lansera projektila Grad u nedjelju, 3. travnja 2016., u selu Mardakert, u separatističkim snagama regije Nagorno-Karabah . (AP) Otprilike četiri desetljeća, teritorijalni sporovi i etnički sukobi između Armenije i Azerbajdžana u središnjoj Aziji utječu na regiju Nagorno-Karabah na južnom Kavkazu. Proteklog vikenda eskalirale su napetosti na granici između dviju zemalja i rezultirale smrću najmanje četiri azerbajdžanska vojnika. Nakon ubojstava, Armenija i Azerbajdžan su se prepirale, optužujući druge da su potaknule najnoviji sukob.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je 6. srpnja da su mirovni pregovori s Armenijom zaustavljeni zbog tekućeg sukoba između dva naroda u regiji Nagorno-Karabah.
O čemu se radi u ovom sukobu?
Sukob u regiji Nagorno-Karabah počeo je nakon raspada Sovjetskog Saveza kasnih 1980-ih i trajao je otprilike do 1994. godine, pri čemu su i Armenija i Azerbajdžan polagale pravo na ovaj strateški teritorij. U to vrijeme, enklava Nagorno-Karabah je održala referendum koji je bojkotirao Azerbajdžan, gdje je narod izabrao neovisnost umjesto pridruživanja bilo kojoj od dviju zemalja.
Sukob između etničkih Armenaca i etničkih Azerbajdžanaca u Nagorno-Karabahu dosegao je posebno nizak nivo jer su Armenija i Azerbajdžan međusobno optuživali da su potaknuli etničko čišćenje. Situacija se pogoršala kada je autonomna oblast Nagorno-Karabah, administrativna jedinica, odlučila glasovati za pridruživanje Armeniji s obzirom na brojno armensko stanovništvo. Do 1992. nasilje se povećalo i tisuće civila su raseljene, što je natjeralo međunarodna tijela da to obrate pozornost.
U svibnju 1994. Rusija je posredovala u prekidu vatre između Armenije i Azerbajdžana, ali sukob se nastavio tri desetljeća, uz slučajeve kršenja primirja i nasilja potaknuto s obje strane.
Kakva je situacija od prekida vatre?
Stručnjaci kažu da je granica između Armenije i Azerbajdžana napeta od 2018., osobito nakon što je Azerbajdžan premjestio svoje trupe u to područje, blizu granice s Gruzijom. U prekidu od nasilja kojemu je sporna regija svjedočila više od 30 godina, ovo je područje posljednje dvije godine relativno mirno.
U travnju 2016. regija je bila posebno napeta zbog nasilnih borbi između dviju zemalja u onome što je postalo poznato kao Četverodnevni rat. Od tada, iako su u regiji postojali sporadični slučajevi rasplamsavanja, situacija se ni približno nije približila situaciji iz 2016. godine.
Ekspresno objašnjenoje sada uključenTelegram. Klik ovdje da se pridružite našem kanalu (@ieexplained) i budite u toku s najnovijim
Što se dogodilo proteklog vikenda?
Nije odmah bilo jasno što je započelo ovu rundu borbe tijekom vikenda. Ministarstvo obrane Azerbajdžana priopćilo je da su tri azerbajdžanska vojnika ubijena u nedjelju i jedan u ponedjeljak u topničkoj vatri u blizini regije Tavush, na sjeveroistoku Armenije. Još pet vojnika je ozlijeđeno. Izvještaji sugeriraju da su tijekom ovog incidenta ozlijeđena i dva armenska vojnika.
Prema izvješću BBC-a, Azerbajdžan je rekao da je uništio armensku utvrdu i topništvo te da je nanio žrtve stotinama armenskih vojnika, što je Armenija demantirala. U ponedjeljak je azerbajdžanski predsjednik udvostručio tvrdnju svoje vlade da je Armenija započela borbe, rekavši: Armensko političko i vojno vodstvo snosit će cjelokupnu odgovornost za provokaciju.
Armenija je pak rekla da je Azerbajdžan potaknuo sukob, a armenski premijer Nikol Pashinyan je tijekom sastanka vlade u ponedjeljak najavio da azerbajdžanske provokacije neće ostati bez odgovora.
Ministar obrane je dodao da armenske snage ne gađaju civilne ciljeve u Azerbajdžanu i gađaju samo inženjerijsku infrastrukturu i tehničke objekte azerbajdžanskih oružanih snaga.
Što je sljedeće za Nagorno-Karabah?
Promatrači vjeruju da je sveopšti rat između Armenije i Azerbajdžana malo vjerojatan zbog brojnih čimbenika. U ovoj spornoj regiji postoje stotine civilnih naselja, čiji bi stanovnici bili izravno pogođeni i potencijalno raseljeni ako bi došlo do rata velikih razmjera između dviju zemalja.
Iako je Turska objavila izjavu nakon razvoja događaja proteklog vikenda da će podržati Azerbajdžan u njegovoj borbi za zaštitu svog teritorijalnog integriteta, promatrači vjeruju da bi svaka vojna eskalacija uvukla regionalne sile poput Turske i Rusije dublje u sukob, nešto što ne bi bilo preferiraju ili Ankara ili Moskva.
Postavlja se i pitanje mreže naftovoda i plinovoda i strateških cesta kojima bi pristup cijeloj regiji mogao biti blokiran ili prekinut ako bi došlo do velikih borbi. I za Armeniju i za Azerbajdžan to bi stvorilo neposredne izazove, što bi navelo promatrače da vjeruju da rat ne bi bio u interesu obiju zemalja.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
