Objašnjeno: Zašto su Čileanci glasali za prepisivanje svog ustava
Čileanci su također glasovali za izbor skupštine od 155 članova za izradu novog ustava. Tijelo neće uključivati nijednog aktivnog zastupnika i imat će ukupno devet mjeseci, uz mogućnost jednokratnog produljenja od tri mjeseca, da finalizira novi dokument.
Žena lupa u lonac dok reagira na referendum o novom čileanskom ustavu u Valparaisu, Čile (REUTERS/Rodrigo Garrido) Nakon vala neprekidnih prosvjeda, građani Čilea jesu glasovalo velikom većinom u korist prepravljanja ustava južnoameričke zemlje starog gotovo četiri desetljeća, koji datira iz doba vojne diktature pod generalom Augustom Pinochetom.
Veseli pro-reformski prosvjednici preplavili su ulice u slavlju u nedjelju navečer nakon što je 78 posto ljudi glasalo 'da' na referendumu koji je proveden nakon masovnih demonstracija protiv ekonomske nejednakosti diljem zemlje.
Čileanci su također glasovali za izbor skupštine od 155 članova za izradu novog ustava. Tijelo neće uključivati nijednog aktivnog zastupnika i imat će ukupno devet mjeseci, uz mogućnost jednokratnog produljenja od tri mjeseca, da finalizira novi dokument.
Dakle, zašto su izbili prosvjedi diljem zemlje?
Tjedni prosvjeda protiv ekonomske nejednakosti doveli su do odluke čileanskog predsjednika Sebastiána Piñere da održi referendum u studenom prošle godine. Demonstracije su se prvi put održale u listopadu nakon malog povećanja cijena podzemne željeznice u glavnom gradu Santiagu.
Ali prosvjedi predvođeni studentima koji su se tada dogodili bili su mnogo manjeg razmjera. Mnogi studenti su u znak protesta snimljeni kako skaču preko okretnih vrata bez kupnje ulaznica. No kako su napetosti rasle i izvještavali o paljevinama i nasilju, predsjednik Piñera proglasio je izvanredno stanje i rasporedio vojne postrojbe da potisnu prosvjede.
Nakon što su trupe počele puniti ulice, tisuće običnih Čileanaca pridružile su se demonstracijama, a niz prosvjeda predvođenih mladima prerastao je u punopravni pokret. Vojna prisutnost podsjetila je starije građane na represivnu vladavinu generala Pinocheta između 1973. i 1990. godine.
Stotine tisuća jurišale su na ulice i zahtijevale temeljite promjene u svom društvu. Osim novog ustava, prosvjednici su također pozvali na reforme privatiziranog obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sektora u zemlji - što je, kako su tvrdili, glavni razlog velike ekonomske nejednakosti u zemlji.
U nemirima je poginulo najmanje 30 ljudi, a tisuće je ranjeno.
Zašto Čileanci uopće traže ustavne reforme?
Postojeća povelja sastavljena je za vrijeme vladavine diktatora i vojskovođe Pinocheta bez ikakvih popularnih doprinosa. Ustav je donesen na lažnom plebiscitu održanom 1980. i naširoko je optužen za nejednakosti koje postoje u čileanskom društvu čak i danas.
Ustav je postavio izborni sustav koji je godinama ograničavao političke promjene favorizirajući vladajuće i ograničavajući moć ljevice u zemlji. Dok je gospodarski procvat 1990-ih smanjio siromaštvo, također je znatno proširio jaz između bogatih i siromašnih.
Pinochet je na kraju izgubio vlast na referendumu 1988., ali je ustav iz doba diktature živio. Čileanci su u nedjelju konačno glasali za ukidanje ustava - potez koji bi potencijalno mogao promijeniti politiku u zemlji, koja se do sada smatrala jednom od najstabilnijih i najbogatijih latinoameričkih nacija.
Kako je vlada predvođena Piñerom odgovorila na prosvjede?
Unatoč raširenim prosvjedima protiv njegove administracije naklonjene konzervativcima, Piñeri je trebalo mnogo tjedana da pristane na referendum 2019. Na kraju je vlada pristala na ustavnu reformu prije nego što je konačno popustila pred zahtjevom za novim ustavom.
U studenom su vladajući savez i oporba zajedno objavili 'Sporazum za socijalni mir i novi ustav' od 12 točaka, u kojem su utvrđeni koraci za prepisivanje ustava uz veće sudjelovanje građana. Pratite Express Explained na Telegramu
Referendum je ranije trebao biti održan u travnju, ali je kasnije odgođen za listopad zbog pandemije koronavirusa koja je u tijeku.
Nakon referenduma ove nedjelje, predsjednik Piñera čestitao je biračima na pobjedi, ali je upozorio da je ovo samo početak puno dužeg procesa. Od danas svi moramo surađivati kako bi novi ustav bio veliki okvir za jedinstvo, stabilnost i budućnost, rekao je.
Također u Objašnjeno | Najpoznatija nestala umjetnička djela svijeta, što se o njima zna
Što su Čileanci glasali?
Tijekom referenduma održanog ove nedjelje, birači su upitani žele li novi ustav te kakvo bi tijelo trebalo biti odgovorno za izradu preuređene povelje. Prema procjeni izbornih dužnosnika, gotovo 7,5 milijuna Čileanaca se pojavilo kako bi dalo svoj glas.
Nakon prebrojavanja glasova, utvrđeno je da je 78 posto glasovalo za preinaku ustava, dok je mršavih 21,76 posto odbacilo promjenu. Oko 79 posto glasovalo je za podršku novom ustavu koji će izraditi tijelo koje će se u cijelosti birati na izborima.
Što je slijedeće?
Kao što je Piñera istaknuo ranije ovog tjedna, referendum je bio prvi korak dugotrajnog procesa. Birači će 11. travnja iduće godine ponovno glasati za izbor 155 članova nove konstituirajuće skupštine.
Tijelo će tada imati devet mjeseci za izradu nacrta ustava, uz mogućnost produljenja za tri mjeseca. Novi ustav će potom biti uveden nakon još jednog referenduma 2022. godine.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
