Objašnjeno: Zašto povratak Aja Sofije kao džamije stavlja sekularne akreditacije Turske na molitvu
U televizijskom obraćanju zemlji, Erdogan je rekao da će za dovršetak konverzije biti potrebno šest mjeseci. Tijekom svog govora, promatrači su primijetili da predsjednik nije spomenuo Ataturka, osnivača turske republike, možda u namjernom potezu da se ta udruga ukloni iz Aja Sofije.

U petak, najviši sud Turske omogućio preuređenje gotovo 1500 godina stare Aja Sofije iz muzeja u džamiju . Stoljetna građevina, uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine, izvorno je bila katedrala u Bizantskom carstvu prije nego što je pretvorena u džamiju 1453. godine, kada je Carigrad pao pod osmanske snage sultana Mehmeta II. Međutim, 1930-ih godina Mustafa Kemal Ataturk, osnivač Republike Turske, zatvorio je džamiju i pretvorio je u muzej u pokušaju da zemlju učini sekularnijom.
Državno vijeće Turske proglasilo je u svojoj presudi da je pretvaranje Aja Sofije iz džamije u muzej od strane osnivača zemlje nezakonito. Sat vremena nakon objave presude suda, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izdao je naredbu u kojoj se navodi da je Aja Sofija otvorena za muslimansko bogoslužje. Naredba je glasila: Donesena je odluka da se Ayasofya džamija preda na upravljanje… Upravi za vjerska pitanja i otvori za bogoslužje.
Čestitamo. pic.twitter.com/MzP6nzn9Jc
— Recep Tayyip Erdogan (@RTERdogan) 10. srpnja 2020
Državno vijeće je u petak jednoglasno poništilo odluku vlade iz 1934. o statusu spomenika i navelo da je Aja Sofija u svojim vlasničkim aktima upisana kao džamija.
Ubrzo nakon sudskog naloga uklonjene su provjerene stranice Aja Sofije na društvenim mrežama koje su strukturu spominjale kao muzej. Promjena statusa Aja Sofije dolazi nakon uzastopnih upozorenja međunarodne zajednice, uključujući Unesco, kako bi se osiguralo da Turska ne nastavi s tim planovima.
Kakva je bila reakcija na promjenu statusa Aja Sofije?
Lokalne vijesti emitiraju slike ljudi u Istanbulu koji se okupljaju ispred Aja Sofije nakon što je sud objavio svoju odluku, na proslavi presude. Tjednima prije presude, ekumenski patrijarh Bartolomej u Istanbulu, duhovni poglavar pravoslavnih kršćana, rekao je da bi pretvaranje Aja Sofije u džamiju razbilo Istok i Zapad.
Nakon presude Vladimir Legoida, glasnogovornik Ruske pravoslavne crkve, izjavio je: Nije čula zabrinutost milijuna kršćana... Današnja sudska presuda pokazuje da su svi pozivi na potrebu krajnje delikatnosti u ovoj stvari zanemareni.
Grčko ministarstvo vanjskih poslova ranije je dalo snažno priopćenje u kojem se navodi da je ova pretvorba kršenje UNESCO-ve 'Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine' prema kojoj se određeni muzej svjetske kulturne baštine koristi za promicanje drugih svrha.
Nakon presude, grčka ministrica kulture Lina Mendoni rekla je da presuda apsolutno potvrđuje da u Turskoj nema neovisne pravde i rekla da je taj potez otvorena provokacija civiliziranom svijetu. Nacionalizam koji je pokazao predsjednik Erdogan… vraća njegovu zemlju šest stoljeća unatrag, dodao je Mendoni. Cipar je osudio presudu, a Europska unija je rekla da je žalosna.

Američki State Department rekao je da je razočaran tim potezom i naznačio je da će poštivati planove Turske za Aju Sofiju kako bi osigurao da ostane dostupna bez prepreka za sve.
Turska je našla potporu u Turskoj Republici Sjeverni Cipar (TRNC), teritoriju koji je priznala samo turska vlada. Premijer Ersi Tatar rekao je: Aja Sofija je turska, džamija i svjetska baština od 1453. godine. Odluka da se koristi kao džamija, a da se istovremeno posjećuje i kao muzej, je zdrava i ugodna.
Erdogan se u Turskoj suočio s malo protivljenja tim planovima, kažu istraživači, jer vjerske manjine nisu željele biti uključene u ono što se smatra polarizirajućim temom. Nakon presude njihov je stav uglavnom ostao isti, a malo tko u Turskoj javno je osudio promjenu statusa spomenika.
Što to znači za Aju Sofiju?
Erdogan je izjavio da će se Aja Sofija nakon 85 godina otvoriti kao džamija 24. srpnja uz molitvu petkom. Prema izvješćima lokalnih vijesti u Turskoj, ulaznica koja je bila uvedena dok je spomenik bio muzej bit će uklonjena, čime će biti besplatan za sve posjetitelje. Unatoč promjeni statusa, Aja Sofija će i dalje biti otvorena za strane i domaće turiste. U televizijskom obraćanju zemlji, Erdogan je rekao da će za dovršetak konverzije biti potrebno šest mjeseci. Tijekom svog govora, promatrači su primijetili da predsjednik nije spomenuo Ataturka, osnivača turske republike, možda u namjernom potezu da se ta udruga ukloni iz Aja Sofije.
Nema jasnoće hoće li pretvorba Aja Sofije utjecati na bizantska umjetnička djela i mozaike unutar spomenika. Godine 1453., kada je Carigrad pao pod osmanske snage sultana Mehmeta II, Aja Sofija je bila opljačkana od strane Osmanlija i ubrzo nakon toga pretvorena u džamiju. Struktura Aja Sofije tada je podvrgnuta nekoliko unutarnjih i vanjskih promjena gdje su pravoslavni simboli uklonjeni ili ožbukani, a minaret je dodan na vanjštinu građevine. Mnogi od ovih bizantskih simbola i danas se mogu vidjeti, a mnogi korisnici društvenih mreža izrazili su zabrinutost za budućnost preostalih mozaika i umjetnina nakon što se džamija ponovno otvori.

Također nije jasno hoće li spomenik i dalje imati status UNESCO-ve baštine nakon pretvorbe u džamiju ili će međunarodna organizacija povući svoju oznaku. Nakon presude, organizacija je objavila priopćenje u kojem se kaže: UNESCO poziva turske vlasti da bez odlaganja otvore dijalog kako bi se izbjegao korak unatrag od univerzalne vrijednosti ove iznimne baštine čije će očuvanje razmotriti Odbor za svjetsku baštinu u svom sljedeće sesije.
Također nije jasno hoće li se presuda u slučaju Aja Sofija iskoristiti za prenamjenu drugih javnih mjesta koje je Ataturk pretvorio u muzeje, na primjer, palače Topkapı u Istanbulu, bivšeg sjedišta Osmanskog Carstva.
Ekspresno objašnjenoje sada uključenTelegram. Klik ovdje da se pridružite našem kanalu (@ieexplained) i budite u toku s najnovijim
Što to znači za sekularizam u Turskoj?
U intervjuu nedugo nakon presude, autor Nobelove nagrade Orhan Pamuk rekao je za BBC: Postoje milijuni sekularnih Turaka poput mene koji plaču protiv ovoga, ali se njihovi glasovi ne čuju... Pretvoriti ga natrag u džamiju znači reći ostatak svijeta nažalost više nismo sekularni.
Istraživači vjeruju da je Erdogan sustavno nagrizao sekularne ideale Mustafe Kemala Ataturka na kojima je utemeljena moderna turska republika. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan i dominacija njegove stranke AK nad političkom sferom Turske gotovo dva desetljeća polako su je gurnuli iz ustavno sekularne zemlje u religiozniju i konzervativniju naciju. Na površini, AK stranka je tvrdila da je sekularna, ali kao što je svjedočilo u slučaju Aja Sofija, čini se da stranka neće oklijevati promijeniti Ataturkovo sekularno naslijeđe kako bi postigla svoje političke ciljeve.

Promatrači vjeruju da su Erdoganovi planovi za prenamjenu Aja Sofije bili usko povezani s njegovim pokušajima da skupi političke poene i pridobije političku potporu, posebno među konzervativcima, za koju je vidio da se smanjuje nakon gubitka na općinskim izborima u Istanbulu 2019. godine.
Međutim, istraživanja o sekularizmu u Turskoj u posljednje dvije godine pokazuju da su mnogi u zemlji, osobito mlađi građani, manje religiozni, unatoč pokušajima vlade da promovira svoju verziju propisanog vjerskog ponašanja. Erdogan je jednom izjavio da je želio stvoriti pobožnu generaciju. Analitičari smatraju da mladi Turci nisu zainteresirani za ovu vrstu religije i da se aktivno suprotstavljaju tome.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima: