Objašnjeno: Zašto se Irska borila za svoju poreznu strukturu, odbijajući 13 milijardi eura od Applea
Kritičari su rekli da je presuda razotkrila nedostatak arsenala EU-a u rješavanju problema izbjegavanja poreza na dobit – problem koji se akutno osjeća dok se zemlje suočavaju s ogromnim ekonomskim troškovima Covida-19.
Zaključujući da je Irska pružila nezakonitu pomoć Appleu, Komisija je 2016. naložila tvrtki da irskoj vladi vrati 13 milijardi eura zaostalih poreza. (AP Photo/Mary Altaffer) Kao udarac naporima izvršnog tijela Europske unije da obuzda države članice koje nude porezne olakšice velikim multinacionalnim društvima, u srijedu je drugi najviši sud 27-članog bloka presudio u korist tehnološkog diva Applea , smatrajući da američka tvrtka nije dužna irskoj vladi 13 milijardi eura (oko 1,1 lakh crore) za zaostale poreze.
Opći sud je razmatrao zajedničku žalbu Applea i irske vlade na odluku Europske komisije iz 2016., koja je utvrdila da je Irska dala Appleu nepravednu poreznu prednost od 2003. do 2014. i naložila otočkoj državi da povrati 13 milijardi eura iz tehnološke tvrtke.
Iako su Apple i irska vlada pozdravili presudu, kritičari su je osudili kao zastoj u naporima EU u prikupljanju poreza – koji su postali sve važniji nakon gospodarskih posljedica Covida-19.
Što je Europska komisija rekla 2016.?
Irska je baza Appleovih operacija u Europi, Africi i na Bliskom istoku. Njegov je ured od 1980. godine u južnom gradu Corku, gdje zapošljava oko 5000 ljudi.
U kolovozu 2016. Europska komisija je rekla da je irska vlada nezakonito favorizirala Apple, dajući mu prednosti koje nije nudila drugim tvrtkama. Navodi se da takozvano sjedište Applea u zemlji postoji samo na papiru i optužuje Irsku da je dopustila tvrtki da plaća znatno manje poreza od drugih tvrtki tijekom mnogo godina.
Komisija je rekla da je korištenjem dviju lažnih tvrtki osnovanih u zemlji i uz dogovor irskih poreznih vlasti, tehnološki div mogao platiti efektivni korporativni porez od 1 posto na dobit koju je zaradio iz cijele EU 2003. godine. U 2014. godini plaćalo je samo 0,005 posto poreza.
Zaključujući da je Irska pružila nezakonitu pomoć Appleu, Komisija je naložila tvrtki da irskoj vladi vrati 13 milijardi eura zaostalih poreza.
U rujnu 2018. Reuters je izvijestio da je Apple završio prijenos ogromne svote, kao i dodatnih 1,2 milijarde eura (oko 10.000 milijuna kuna) kamata. Novac je držan na escrow računu, a njegova je sudbina čekala završetak sudskog postupka.
Objašnjeno: Kako je Twitter hakiran i koja pitanja postavlja
Dakle, zašto je Irska odbila ovaj novac?
Niska stopa poreza na dobit u Irskoj ključna je značajka njezine ekonomske politike. Sa 12,5 posto, drugi je najniži u EU. Također ima relativno blag režim zaštite podataka.
Ti su čimbenici bili ključni u privlačenju velikih tehnoloških tvrtki na otok, gdje američke tvrtke poput Applea izravno ili neizravno čine oko 20 posto svih radnih mjesta, prema izvješću Bloomberga.
Dakle, kako bi zaštitila svoj imidž investicijske destinacije za velike tvrtke, irska je vlada zauzela stav da Apple ne bi trebao biti obvezan plaćati zaostale poreze. Stoga se, odustajući od golemog iznosa, zajedno s tvrtkom žalio na odluku Europske komisije.
Što je sud presudio?
Poništavajući odluku iz 2016. godine, sud sa sjedištem u Luksemburgu rekao je da Europska komisija nije uspjela dokazati da je Irska prekršila pravila tržišnog natjecanja EU-a, te da nije uspjela u skladu s potrebnim pravnim standardima pokazati da postoji prednost.
Irsko ministarstvo vanjskih poslova pozdravilo je presudu, rekavši da je Irska uvijek bila jasna da nema posebnog tretmana. Apple je također rekao: 'Ovaj slučaj nije bio o tome koliko poreza plaćamo, već o tome gdje smo ga dužni platiti.
U sljedeća dva mjeseca Komisija može odlučiti uložiti žalbu na odluku Općeg suda Europskom sudu pravde – najvišem u EU. Prema izvješću Financial Timesa, šanse za uspjeh su male, s obzirom na to da je Komisija izgubila slučaj na Općem sudu jer nije ispunila teret dokazivanja.
Ekspresno objašnjenoje sada uključenTelegram. Klik ovdje da se pridružite našem kanalu (@ieexplained) i budite u toku s najnovijim
Utjecaj na porezne napore EU-a
Mnogi su tu presudu nazvali nazadovanjem za Europsku komisiju, koja je u prošlosti krenula nakon nekoliko velikih multinacionalnih kompanija, uključujući Starbucks, Amazon i McDonald's, dok je pomno provjeravala porezne dogovore država članica koji dopuštaju tvrtkama da prijavljuju dobit u jurisdikcijama s niskim porezom – poput Luksemburga , Nizozemskoj i Irskoj.
Ovo je također drugi put da su napori Komisije pretrpjeli potres; njegov slučaj protiv Starbucksa poništen je prošle godine.
Kritičari su rekli da je presuda razotkrila nedostatak arsenala EU-a u rješavanju problema izbjegavanja poreza na dobit – problem koji se akutno osjeća dok se zemlje suočavaju s ogromnim ekonomskim troškovima Covida-19.
Neki stručnjaci vjeruju da bi ta presuda mogla okupiti države EU-a u suzbijanju Irske i drugih režima s niskim porezima, kao i ojačati odlučnost unutar Unije za uvođenje digitalnog poreza velikim tehnološkim tvrtkama.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
