Objašnjeno: Zašto Pariz gori

Izvanredni 3 tjedna star prosvjed 'druge Francuske' bjesnio je tijekom vikenda veličanstvenim bulevarima glavnog grada. Tko su žuti prsluci? Zašto bi oni mogli postati najveći izazov predsjednika Macrona?

Prosvjednici žutih prsluka u subotu su se u Parizu borili protiv suzavca i drugih. (Fotografija Reutersa)

Francuski premijer Edouard Philippe sastao se u ponedjeljak s opozicijom dok je zemlja očajnički tražila način da se uhvati u koštac s najgorim uličnim nemirima viđenim u Parizu od studentskih prosvjeda u svibnju 1968. Tijekom vikenda, mnoštvo prosvjednika divljalo je ekskluzivnim četvrtima, boreći se protiv nereda policija dok je uništavala otmjene vile i kafiće, palila vozila i vandalizirala neke od najcjenjenijih i globalno priznatih znamenitosti francuske prijestolnice.

Valovi otkazivanja pogodili su hotele, a dok su ulagači panicili, lanac supermarketa Carrefour, operater autocesta Vinci, hotelski lanac Accor i nacionalni prijevoznik Air France potresli su u ponedjeljak na burzama, čak i kad je sam indeks burze porastao. Dok su prosvjednici blokirali opskrbu, naftni supermajor Total rekao je da je nekoliko njegovih benzinskih postaja presušilo.

U nedjelju je predsjednik Emmanuel Macron sazvao sjednicu vlade na kojoj je težilo uvođenju izvanrednog stanja — treći put u posljednjih nekoliko godina nakon onih nakon terorističkih napada u Parizu u studenom 2015. i prosvjeda mladih u siromašnim predgrađima 2005. — ali ministar vlade je u ponedjeljak rekao da ova opcija za sada nije bila na stolu.

Što se događa u Francuskoj?

Gotovo 300.000 ljudi u manjim gradovima i ruralnim područjima diljem zemlje sudjelovalo je 17. studenoga u izvanrednim demonstracijama koje su predvodili vozači koji su nosili dobro vidljive prsluke, u znak protesta zbog povećanja troškova života i, posebice, većih poreza na automobilska goriva koje je predsjednik Macron ranije najavio ove godine. Demonstracije - početna mobilizacija za koje je započela online - od tada nisu prestale; spektakularno su eskalirali u subotu kada su prosvjednici zauzeli neke od najbogatijih ulica i najpoznatijih lokacija Pariza, boreći se sa suzavcem, vodenim topovima, gumenim mecima i šok granatama, ali su se držali.

U ponedjeljak su žuti prsluci - žuti prsluci - blokirali nekoliko autocesta uglavnom u južnoj Francuskoj i pristup velikom skladištu goriva u blizini Marseillea. Nakon sastanka s premijerom Philippeom u Parizu, Laurent Wauquiez, čelnik stranke desnog centra Les Republicains, rekao je da vlada nije uspjela procijeniti dubinu javnog bijesa - i iako je pristala na raspravu u Parlamentu, o čemu potrebne su nam geste koje umiruju, a one se moraju roditi iz jedne odluke koju svaki Francuz čeka: ukidanje povećanja poreza (goriva).

U prosvjedima diljem Francuske dosad su poginule tri osobe, a više od 260 ih je ranjeno; 400 ih je uhićeno.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rukuje se s vatrogascem dok posjećuje vatrogasce i policajce dan nakon demonstracija u Parizu. (Fotografija Reutersa)

Dakle, tko su žuti prsluci?

Pristaše pokreta uglavnom su obični ljudi koji pripadaju srednjoj i radničkoj klasi, ali uključuju i neke elemente identificirane kao radikalne i marginalne. Oni su svih dobi i dolaze iz cijele zemlje, uglavnom izvan velikih gradova. Njihovo kretanje počelo je spontano - a ni nakon tri tjedna žuti prsluci nemaju jasne vođe osim osam poluslužbenih glasnogovornika koji su davali izjave za medije. Odsutnost prepoznatljivih vođa dodatno je otežala vladinu zadaću suočavanja s njima. Pokret se i dalje uglavnom oslanja na društvene mreže za organiziranje.

Pristaše pokreta uglavnom su obični ljudi koji pripadaju srednjoj i radničkoj klasi, ali uključuju i neke elemente identificirane kao radikalne i marginalne. (AP fotografija)

Koliko su jako stisnute?

Oni koji prosvjeduju doista su degradirali svoje živote zbog rastućih troškova, iako se ne mogu nazvati siromašnima u usporedbi s milijunima u mnogim zemljama, uključujući Indiju. Izvješće u The New York Timesu procjenjuje njihovu situaciju kao ne duboko siromaštvo, već kao stalno prisutnu nelagodu u malim gradovima, mjestima i selima zbog onoga što postaje poznato kao 'druga Francuska', daleko od blještavih pariških bulevara. Prosvjednici koji su isprva izašli bili su bijesni zbog visokih cijena dizela i benzina i sve veće nejednakosti u društvu, te su izrazili duboku ogorčenost kako na te nejednakosti, tako i na one za koje su vidjeli da imaju koristi od ove nepravedne situacije.

Dizel, najpopularnije automobilsko gorivo u Francuskoj, postao je 23% skuplji tijekom prošle godine, popevši se na 1,51 € (oko 121 Rs) po litri u prosjeku, najskuplje od ranih godina ovog tisućljeća. Dok su globalne cijene nafte posljednjih tjedana pale, Macronova vlada je ove godine podigla porez na ugljikovodike za 7,6 centi po litri na dizel i 3,9 centi na benzin, a od 1. siječnja najavila je daljnje povećanje od 6,5 centi na dizel i 2,9 centi na benzin slijedeće godine. Glavni zahtjev prosvjednika je zamrzavanje povećanja.

Pozivali su na revoluciju protiv predsjednika Macrona, uspoređujući ga s Lujem XVI., posljednjim francuskim kraljem prije pada monarhije tijekom Francuske revolucije. Luj XVI. giljotiniran je 1793. (AP Photo)

Imaju li prosvjednici veliku podršku?

Kako su se širili i produbljivali, prosvjedi su poprimili oblik širokog izljeva bijesa protiv samog predsjednika i njegove politike. Obojica su napadana kao probogati, a bilo je poziva da Macron ode i govora o revoluciji. Podrška javnosti prosvjednicima je vrlo visoka: 70% ispitanika u anketi Harris Interactivea provedenoj nakon subotnjeg nasilja reklo je da podržava žute prsluke. Istraživanje koje je proveo Elabe zabilježilo je odobravanje od gotovo 75%, uključujući više od 50% Macronovih birača.

U ponedjeljak je 1000 studenata tinejdžera, od kojih su mnogi nosili žute prsluke, podiglo slogane Macronove ostavke! u Nici, prenio je AFP. Oko 100 škola diljem zemlje blokirano je u potpunosti ili djelomično od strane studenata koji su prosvjedovali protiv novih zahtjeva za upis na sveučilište, što je razlog koji nije povezan s prosvjedima žutih prsluka. Najveći francuski sindikat javnog sektora, CGT, pozvao je na prosvjede diljem zemlje 14. prosinca kako bi zatražili hitno povećanje minimalne plaće, mirovina i socijalnih naknada, izvijestio je Reuters. CGT je rekao da dijeli legitimni bijes žutih prsluka.

Prosvjedi uzimaju danak po ekonomiju. (AP fotografija)

Hoće li prosvjedi politički naštetiti Macronu?

Veći porezi na gorivo dio su Macronove kampanje za čišće gorivo u borbi protiv klimatskih promjena potičući razmjenu dizelskih vozila s modelima koji manje zagađuju - cilj politike za koji je rekao da ga neće napustiti. Ovo odbijanje savijanja - predsjednica je u subotu rekla da su prosvjednici samo htjeli izazvati kaos i da nijedan razlog ne opravdava napad na vlasti, pljačku poduzeća, prijetnje prolaznicima ili novinarima ili oskvrnjenost Slavoluka pobjede - zajedno s njegovim iskustvom kao bivši investicijski bankar, ojačali su narativ apatije elite prema interesima radničke klase.

U izvješću BBC-a ističe se da, iako je Macron pokazao da se ne boji prosvjednika, buljeći u sindikate i probijajući teške reforme zakona o radu i mirovina željezničkih radnika, žuti prsluci su druga vrsta izazova, s obzirom na to da nemaju službeni vođa, organizacija ili stranačka pripadnost. U izvješću su citirani društveni znanstvenici koji su rekli da je pokret koji nadilazi političke razlike [je] opasan za Macrona jer sve dok je oporba podijeljena na lijevu i desnicu, njegova moć nije osporena; i da nestrukturirani gilets jaunes, pokret kakav nije viđen od prije Francuske revolucije, postavlja ozbiljno političko pitanje.

Ulice obrubljene izgorjelim granatama vozila. (Fotografija Reutersa)

Gnjev protiv establišmenta mogao bi povrijediti Macrona na europskim izborima 2019., na kojima je krajnja desnica često dobro prolazila. Osim republikanaca, žute prsluke podržali su i krajnja ljevica Jean-Luc Melenchon i krajnja desnica Marine Le Pen, navodi se u izvješću BBC-a.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: