Prosvjedi u Francuskoj: Koje su to mirovinske reforme koje su dovele na ulice?
Potrošnja francuske vlade na mirovine među najvećima je u svijetu, sa 14 posto njihove ekonomske proizvodnje, navodi Reuters.
Prosvjednici drže transparent tijekom demonstracija u Parizu, četvrtak, 5. prosinca 2019. (AP Photo/Thibault Camus) Od četvrtka (5. prosinca) stotine tisuća prosvjednika, uključujući željezničke radnike, nastavnike i bolničko osoblje, organiziraju jedan od najvećih štrajkova u Francuskoj posljednjih desetljeća protiv vladinog projekta mirovinske reforme.
Očekuje se da će se štrajk nastaviti barem sljedećih nekoliko dana, a zahvatit će i međugradska putovanja.
Pozadina i kontekst
Prosvjednici tvrde da će ih mirovinske reforme koje je predložio predsjednik Emmanuel Macron natjerati da naprave izbor između dugotrajnog rada i primanja nižih plaća.
Prosvjedi su drugi tijekom Macronovog predsjedništva, nakon prošlogodišnjih prosvjeda Žutih prsluka ili žutih prsluka koji su bili potaknuti općim nezadovoljstvom, posebice visokim cijenama goriva i troškovima života.
Prošlog mjeseca, prosvjednici iz cijele Francuske prosvjedovali su u Parizu povodom obilježavanja jedne godine Žuti prsluci prosvjeduju . Željeznički sindikati u Francuskoj već su tada pozvali na štrajk 5. prosinca.
Profesionalna organizacija cestovnog prijevoza u Francuskoj namjeravala je u subotu (7. prosinca) provesti 15 operacija blokiranja u znak protesta protiv povećanja poreza na dizel, izvijestile su francuske medijske organizacije.
Koje su to mirovinske reforme?
Kroz mirovinske reforme, Macron nastoji spojiti mirovinski sustav – jedno od njegovih temeljnih izbornih obećanja – koji trenutno ima 42 mirovinska sustava specifična za sektor, s različitim razinama doprinosa i nagrada, u jedan središnji sustav temeljen na bodovima.
Potrošnja francuske vlade na mirovine među najvećima je u svijetu, sa 14 posto njihove ekonomske proizvodnje, navodi Reuters.
Prema reformiranim mirovinskim sustavima, svaki dan koji radnik radi zaradit će mu bod za buduće mirovine. Macron smatra da će jedinstvena mirovinska shema temeljena na bodovima biti pravednija i manje komplicirana.
Trenutačno se mirovinske naknade u Francuskoj temelje na 25 godina najviše zarade radnika u privatnom sektoru i posljednjih šest mjeseci u javnom sektoru.
Uz to, dob za umirovljenje u Francuskoj je 62 godine, jedna od najnižih među zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Iako Macron nije naznačio da će dob za odlazak u mirovinu biti pomjerena, on je doista rekao da će radnici u Francuskoj morati raditi dulje.
Ipak, ovo nije prvi put da Francuzi prosvjeduju protiv promjene mirovinskog sustava.
2007. godine radnici željezničkog i javnog prijevoza organizirali su sličan štrajk protiv planova tadašnjeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja za mirovinske reforme.
Ne propustite Objašnjeno: Tko je Xiyue Wang, Amerikanac kojeg je Iran oslobodio nakon 3 godine?
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
