Naftne obveznice koje je pokrenula UPA: zašto, koliko i što NDA tvrdi

Naftne obveznice UPA: Umjesto plaćanja izravne subvencije tvrtkama za marketing nafte iz proračuna, tadašnja vlada izdala je obveznice za naftu u ukupnom iznosu od 1,34 lakh crorea državnim trgovcima na malo u pokušaju da obuzda fiskalni deficit.

Na benzinskoj pumpi u Mumbaiju. (PTI Foto: Shashank Parade, datoteka)

Centar je tvrdio da ne može smanjiti poreze na benzin i dizel jer mora snositi teret plaćanja umjesto naftnih obveznica koje je izdala prethodna vlada UPA subvencionirati cijene goriva.

Prije nego što su cijene goriva deregulirane, benzin i dizel kao i plin za kuhanje i kerozin prodavali su se po subvencioniranim cijenama za vrijeme vladavine UPA.

Umjesto da iz proračuna plaća izravne subvencije tvrtkama koje se bave marketingom nafte, tadašnja je vlada izdala obveznice za naftu u ukupnom iznosu od 1,34 milijuna kruna državnim trgovcima gorivom u pokušaju da obuzda fiskalni deficit. Pozivajući se na potrebu otplate kamata i glavnice na te obveznice, Centar sada tvrdi da mu je potrebna veća trošarina kako bi pomogao svojim financijama.

Vlada NDA također je upotrijebila sličnu strategiju za ubrizgavanje kapitala u državne banke i druge institucije izdavanjem obveznica za dokapitalizaciju u vrijednosti od 3,1 lakh milijuna Rs, koje će se moći otkupiti između 2028. i 2035. godine.

Koji je argument vlade?

Ministrica financija Nirmala Sitharaman rekla je u ponedjeljak: Vlada premijera Narendre Modija danas plaća smanjenje cijene nafte koje je izvršila UPA u 2012-13.

Pogledajte njihove trikove, rekla je, ističući da je prethodna vlada smanjila poreze na goriva, ali je sadašnjoj vladi ostavila naftne obveznice. Ne radimo toliko trikova kao UPA vlada. Izdali su naftne obveznice za koje je glavnica preko 100.000 milijuna kuna, a za posljednjih sedam fiskalnih godina vlada je plaćala preko 9.000 milijuna kuna kamata godišnje... Da nemam teret servisiranja naftnih obveznica, ja bih bili u poziciji da smanje trošarine na gorivo, rekla je.

Zašto su cijene nafte deregulirane i kako je to utjecalo na potrošače?

Dekontrola cijena goriva bila je korak po korak, a vlada je oslobodila cijene zrakoplovnog turbinskog goriva 2002., benzina 2010. i dizela 2014. godine.

Prije toga, vlada bi intervenirala u određivanju cijene po kojoj trgovci trebaju prodavati dizel ili benzin. To je dovelo do nedovoljnog povrata za tvrtke koje se bave marketingom nafte, što je vlada morala nadoknaditi. Cijene su deregulirane kako bi bile povezane s tržištem, rasteretile vladu od subvencioniranja cijena i omogućile potrošačima da imaju koristi od nižih stopa kada globalne cijene sirove nafte padnu.

Dok je deregulacija cijena nafte trebala biti povezana s globalnim cijenama sirove nafte, indijski potrošači nisu imali koristi od pada svjetskih cijena jer središnje i državne vlade nameću nove poreze i namete kako bi povećale dodatne prihode. To tjera potrošača da ili plati ono što već plaća, ili čak i više.

Dekontrola cijena u biti nudi prodavačima goriva kao što su Indian Oil, HPCL ili BPCL slobodu da utvrđuju cijene na temelju izračuna vlastitih troškova i dobiti. Međutim, glavni korisnik ove reforme politike dekontrole cijena je vlada.

Koliko poreza/dažbina je prikupila vlada?

Prihod Centra od poreza na sirovu naftu i naftne derivate skočio je 45,6% u razdoblju 2020-21. na 4,18 milijuna milijuna Rs. Prema vladinim podacima, trošarine na naftne derivate skočile su preko 74% na godišnjoj razini na 3,45 milijuna milijuna rupija u razdoblju 2020.-2021.

Udio Centra u porezima na naftne derivate progresivno se povećao s 2,73 milijuna milijuna kuna u 2016-17. na 2,87 milijuna milijuna kuna u 2019-20. S druge strane, udio država u porezima na sirovu naftu i naftne derivate smanjio se za 1,6% na 2,17 milijuna milijuna Rs u 2020-21. s 2,20 milijuna Crore Rs u 2019-20. (vidi tablicu)

Centar i niz država značajno su povećali carine na benzin i dizel kao način povećanja prihoda s obzirom na ograničenja izazvana Covidom koja su ograničila gospodarsku aktivnost. Državne i središnje pristojbe čine oko 55,4% maloprodajne cijene benzina i 50% cijene dizela u Delhiju.

Samo središnje pristojbe čine oko 32,3% maloprodajne cijene benzina i 35,4% cijene pumpe dizela u Delhiju. Centar je povećao trošarinu na benzin na 32,98 Rs po litri u svibnju 2020. sa 19,98 Rs po litri, a na dizel na 31,83 Rs po litri sa 15,83 Rs.

Cijene goriva stalno su rasle u posljednjih godinu dana. U zemlji je već od početka godine zabilježen rast cijena benzina i dizela od 21,7%. Benzin se trenutno prodaje po 101,8 Rs po litri u Delhiju, a dizel po 89,87 Rs po litri.

Cijena benzina povećana je 39 puta i jednom snižena u 2021-22, dok je dizel 36 puta povećan i dva puta smanjen. U razdoblju 2020-21. cijena benzina je povećana 76 puta i smanjena 10 puta, a cijena dizela 73 puta i smanjena 24 puta.

U kojoj mjeri je država servisirala naftne obveznice?

Kamate na naftne obveznice plaćene u posljednjih sedam godina iznosile su 70.195,72 milijuna kuna. Od naftnih obveznica u vrijednosti od 1,34 milijuna milijuna Rs, samo je glavnica u iznosu od 3.500 milijuna Rs plaćena, a preostalih 1,3 milijuna milijuna Rs treba otplatiti između ove fiskalne godine i 2025-26.

Vlada mora vratiti 10.000 milijuna Rs u tekućoj fiskalnoj godini, još 31.150 milijuna Rs u 2023-24, 52.860 milijuna Rs u 2024-25 i 36.913 milijuna Rs u 2025-26. Ali to je manje od desetine trošarine na naftne derivate u iznosu od 3,45 milijuna milijuna kuna, od čega većina pripada Centru.

bilten| Kliknite da biste dobili najbolja objašnjenja dana u svoju pristiglu poštu

Koja je strategija trenutne državne obveznice za banke?

U listopadu 2017. tadašnji ministar financija Arun Jaitley najavio je da će obveznice za dokapitalizaciju biti izdane kao jednokratna mjera za ubrizgavanje kapitala u PSU banke koje su bile pod stresom loših kredita. Ovaj instrument ne utječe na fiskalni deficit, s tim da se samo plaćanje kamata odražava u izračunima deficita. U početku je vlada naznačila da će biti izdane obveznice za rekapitulaciju u ukupnoj vrijednosti od 1,35 lakh kruna, ali je to kasnije postalo rutina i zgodna praksa.

Vlada je do sada izdala obveznice dokapitalizacije bankama javnog sektora i EXIM banci, IDBI banci i IIFCL-u u vrijednosti od 3,1 lakh milijuna rupija, prema dokumentima o proračunu. Od toga je 5.050 milijuna kuna za obveznice za dokapitalizaciju EXIM banci, 4.557 milijuna kuna IDBI banci, 5.297,60 milijuna kuna IIFCL-u i 3.876 milijuna kuna za nekamatonosne obveznice IDBI banci. Posebni vrijednosni papiri vrijedni 2,91 lakh rupa izdani bankama javnog sektora počet će dospijevati početkom 2028.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: