Cezij-137: Radioaktivni izotop koji je izgubljen i pronađen u Andhri
Tajanstveni nestanak kutije veličine 1 ft × 1 ft izazvao je zabrinutost i paniku, jer su je i policija i službenici ONGC-a bjesomučno tražili. Evo zašto.

Mali kontejner s radioaktivnim cezijem-137, koji je nestao 16. siječnja iz kamiona koji je prevozio strojeve i alate s ONGC istraživačkog mjesta u blizini Machilipatnama u Rajahmundry udaljen 120 km, izvađen je iz trgovine za otpad u selu Kalindindi u okrugu Krishna u Andhra Pradeshu u srijedu kasno navečer. Tajanstveni nestanak kutije veličine 1 ft × 1 ft izazvao je zabrinutost i paniku, jer su je i policija i službenici ONGC-a bjesomučno tražili. Međutim, kontejner je pronađen netaknut, a izotop siguran.
Cezij-137 (atomska masa 137) je teži, radioaktivni izotop cezija (Cs) čiji je najstabilniji oblik Cs-133. Srebrnobijel, mekan i savitljiv, Cs-137 jedan je od rijetkih metala koji postoje u tekućem obliku na sobnoj temperaturi.
(Češći primjer je živa.) Cs-137 se najčešće proizvodi kao nusprodukt u reakcijama fisije urana i plutonija u nuklearnim postrojenjima ili nuklearnim eksplozijama. To je, dakle, dio istrošenog goriva. Jedna od najvećih kontaminacija Cs-137 dogodila se tijekom nesreće u Černobilu 1986. godine, kada je oko 27 kg metala ušlo u atmosferu. Cs-137 ima poluživot od oko 30 godina.
Raspada se emisijom beta čestica (visokoenergetski elektron ili pozitron, ili pozitivni elektron) i gama zraka (oblik elektromagnetskog zračenja poput X-zraka). Svaka opasnost od Cs-137 proizlazi iz ovih prirodnih emisija beta čestica i gama zraka. Izloženost vrlo malim količinama Cs-137 nije štetna.
Takvo izlaganje događa se prisustvom metala u vrlo malim količinama u atmosferi i tlu. Međutim, nesreće poput Černobila ili Fukušime mogu kontaminirati vodena tijela s Cs-137, a metal se tada može progutati zajedno s hranom i vodom. Vrlo visoka izloženost - iznimno rijetka pojava, prema američkoj agenciji za zaštitu okoliša - može rezultirati povećanim rizikom od raka.
Cs-137 se koristi u raznim mjernim instrumentima u građevinarstvu i drugim industrijama. Također se koristi, kao u slučaju ONGC-a, u uređajima za snimanje bušotina u industriji bušenja za karakterizaciju stijena.
Tvar koja je nestala u Andhri ima radioaktivnost od 80 GBq (giga ili milijarda bekerela), prema Regulatornom odboru za atomsku energiju (AERB). To znači da se oko 80 milijardi atoma u tvari raspada svake sekunde. ONGC je rekao da je tvar bila zatvorena u kutiju koja je imala olovni štit za apsorpciju svih emitiranih gama zraka. Osim ako se kutija nije otvorila - što nije bilo lako - nije bilo štete od izlaganja, rekao je AERB. AERB želi obavijestiti širu javnost, (da) je radioaktivni izvor u čvrsto zaštićenom krutom spremniku i dobro osiguran, te ga stoga nije lako pronaći. Štoviše, izvor je u nedisperzivnom obliku, stoji u priopćenju.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima: