Objašnjeno: Iza sukoba u jeruzalemskoj Al-Aqsi
Koji je značaj džamije i njezina lokacija i zašto je postala mjesto sukoba između izraelskih snaga i Palestinaca u posljednjih tjedan dana?

U ponedjeljak je izraelska policija upala u kompleks džamije Al-Aqsa u istočnom Jeruzalemu, ostavivši, kako se navodi, 300 ljudi ozlijeđeno. Došao je na dan koji Izrael obilježava kao Dan Jeruzalema i obilježen četvrti dan sukoba na jednom od najcjenjenijih i najspornijih mjesta palestinsko-izraelskog sukoba.
Tjedan napetosti
Posljednjeg petka Ramzana prošlog tjedna, više od 150 ljudi je ozlijeđeno kada su izraelske snage razbile masivno okupljanje palestinskih vjernika koji su se okupili da se mole u džamiji, cijenjenoj kao trećem najsvetijem mjestu islama. Tijekom vikenda bilo je više sukoba na tom području. Do sukoba je došlo na kraju tjedana napetosti zbog deložacije palestinskih stanovnika iz dvaju četvrti istočnog Jeruzalema, Sheikh Jarrah i Silwan, kako bi se napravio mjesto židovskim naseljenicima.
U ponedjeljak su napetosti ponovno došle do vrhunca, nekoliko sati prije godišnjih procesija židovskih skupina na Dan Jeruzalema 10. svibnja kroz Stari grad istočnog Jeruzalema kako bi obilježile dan kada su teritorij zauzele izraelske snage tijekom arapsko-izraelskog rata 1967. godine. Izrael je kasnije anektirao taj teritorij i uključio ga u Zapadni Jeruzalem, zarobljen ranije, u ratu 1947. godine. Po drugi put u četiri dana, policija je ispalila gumene metke unutar kompleksa, dok su Palestinci koji su se sklonili unutra bacali kamenje i kamenje.
bilten| Kliknite da biste dobili najbolja objašnjenja dana u svoju pristiglu poštu
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je incident u ponedjeljak izravna posljedica poticanja palestinskih terorističkih skupina. Ministarstvo je na Twitteru objavilo fotografije kamena navodno skupljenog unutar džamije, što implicira da ljudi unutar kompleksa planiraju napasti procesije 10. svibnja. Zbog naleta napetosti policija je u zadnji tren promijenila rutu povorke.

Džamija & Mount
Al-Aqsa se nalazi na trgu na Brdu hrama, koji je u islamu poznat kao Haram-e-Sharif. Gora je također najsvetije mjesto judaizma. Najimpozantnija građevina na kompleksu je Kupola na stijeni, sa svojom zlatnom kupolom. Zapadni zid, također poznat kao Zid plača, sveti Židovima, jedna je strana potpornog zida kompleksa Al-Aqsa.
Al-Aqsa je središnja za suparničke pretenzije na Jeruzalem. I Izrael i Palestina proglasili su ga svojim glavnim gradom. U srpnju 1980. izraelski parlament donio je zakon o Jeruzalemu i proglasio ga glavnim gradom zemlje. Palestinci su proglasili Jeruzalem glavnim gradom navodne države Palestine zakonom koji su palestinske vlasti donijele 2000. Palestinska deklaracija o neovisnosti iz 1988. također je proglasila Jeruzalem glavnim gradom. Palestinske vlasti za sada imaju sjedište u Ramallahu.
PRIDRUŽITE SE SADA:Telegramski kanal Express objasnio
Ubrzo nakon završetka Šestodnevnog rata 1967., Izrael je vratio Jordanu upravu i upravljanje kompleksom Al-Aqsa. Dok nemuslimanima nije bilo dopušteno klanjati u Al-Aqsi, židovski pojedinci i grupe ponavljali su pokušaje da uđu na trg Mount Temple. Od kasnih 1990-ih, otprilike u vrijeme prve intifade, takvi su se pokušaji počeli redovito događati jer su židovski doseljenici počeli tražiti zemlju u istočnom Jeruzalemu i okolnim područjima. To je dovelo do ponovnih sukoba i napetosti u Al-Aqsi. Često je izraelska policija podržavala takve pokušaje.

Svjetske brige
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan nazvao je svog izraelskog kolegu kako bi izrazio ozbiljnu zabrinutost. Vijeće sigurnosti održalo je sastanak o situaciji u Jeruzalemu, ali nije odmah dalo nikakvu izjavu. Glavni tajnik UN-a António Guterres izrazio je duboku zabrinutost zbog nasilja i moguće deložacije palestinskih obitelji iz njihovih domova u istočnom Jeruzalemu. Od izraelskih vlasti zatražio je maksimalnu suzdržanost. Glasnogovornik Guterresa rekao je da se status quo u Al-Aqsi treba podržati i poštivati.
Prošlog petka SAD su izjavile da su izrazito zabrinute. Glasnogovornik Bijele kuće rekao je da SAD žele da izraelske i palestinske vlasti odlučno djeluju na deeskalaciji napetosti i zaustavljanju nasilja. Također je rekao da je ključno ne pogoršati situaciju deložacijama u istočnom Jeruzalemu, aktivnostima naselja, rušenjima domova i terorističkim aktima.

UAE, koji je nedavno priznao Izrael kao državu i potpisao povijesni mirovni sporazum za normalizaciju odnosa s njim, oštro je osudio sukobe i planirana deložacija u Jeruzalemu tijekom prošlog tjedna. U izjavi koju je izdao ministar vanjskih poslova Khalifa al-Marar, od Izraela se traži da zaštiti svetost Al-Aqse.
Saudijska Arabija, koja je dala svoje prešutne blagoslove Abrahamskom sporazumu ne protiveći se priznanju Izraela od strane UAE, Bahreina, Maroka i Sudana, rekla je da odbacuje izraelske planove i mjere da istjera desetke Palestinaca iz njihovih domova u Jeruzalemu.
Tijekom posjeta Saudijskoj Arabiji, pakistanski premijer Imran Khan u nedjelju je na Twitteru osudio Izrael zbog kršenja svih normi čovječnosti i međunarodnog prava. Moramo ponoviti podršku Palestincima. Međunarodna zajednica mora poduzeti hitne mjere kako bi zaštitila Palestince i njihova legitimna prava.
Odgovor Izraela
Na posebnom sastanku vlade povodom obilježavanja Dana Jeruzalema, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak da Izrael neće dopustiti bilo kojem ekstremističkom elementu da potkopa mirni Jeruzalem, te da ćemo podržavati zakon i red... nastavit ćemo štititi slobodu bogoštovlja za sve vjere ali nećemo dopustiti nasilne poremećaje.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima: