Obrazloženo: Važnost 75. obljetnice oslobođenja Auschwitza

Na mnogo načina, Auschwitz je postao središte povijesti i istraživanja holokausta te služi kao podsjetnik na užase holokausta. 27. siječnja ove godine preživjeli Holokaust i međunarodni šefovi država obilježit će 75. godišnjicu oslobođenja Auschwitza.

Povijesni zapisi pokazuju da je unatoč pokušajima nacističkih dužnosnika da zbrišu zatvorenike, osobito one u Auschwitzu, bilo preživjelih koji su živjeli da svjedoče protiv nacističkih dužnosnika. (Izvor: Wikimedia)

Tijekom Drugog svjetskog rata, vlada nacističke Njemačke ubila je oko 17 milijuna ljudi diljem Europe u pola tuceta logora posebno određenih za ubojstva. Od ovih sedam centara za ubijanje, logor u Auschwitzu, možda najpoznatiji, bio je najveći po veličini. Na mnogo načina, Auschwitz je postao središte povijesti i istraživanja holokausta te služi kao podsjetnik na užase holokausta. 27. siječnja ove godine preživjeli Holokaust i međunarodni šefovi država obilježit će 75. godišnjicu oslobođenja Auschwitza.

Zašto je 27. siječnja važan datum u povijesti holokausta?

Tijekom posljednje faze Drugog svjetskog rata, mjesecima prije pada nacističke Njemačke, nacistički dužnosnici počeli su nasilno premještati zatvorenike između logora raširenih diljem Europe. Nazvano 'Marševe smrti', ovo prisilno premještanje zarobljenika pješice na velike udaljenosti po velikoj hladnoći, s malo ili bez hrane, dogodilo se nekoliko puta tijekom nacističke okupacije, što je također rezultiralo smrću, ali se pogoršalo u razdoblju prije posljednje faze Drugog svjetskog rata. Neki istraživači vjeruju da su zarobljenici premješteni iz logora u blizini ratne bojišnice u druge logore drugdje u Europi kako bi se spriječilo oslobađanje ratnih zarobljenika koji su bili u tim logorima i kako bi se uklonili dokazi o zločinima protiv čovječnosti koje su počinili nacistički dužnosnici. Zatvorenici koji su bili teško bolesni i invalidi ostavljani su umrijeti u napuštenim logorima.

Savezničke snage napredovale su sa Zapada dok su vojnici koji su pripadali Crvenoj armiji Sovjetskog Saveza počeli ulaziti u koncentracijske logore i centre ubijanja diljem Europe, oslobađajući preživjele. Prvi logor koji su vojnici Crvene armije oslobodili bio je logor Majdanek u Poljskoj u srpnju 1944. godine. Vojska je ušla u Auschwitz 27. siječnja 1945. zatekla stotine bolesnih, izgladnjelih i iscrpljenih zarobljenika, koji su nekako preživjeli. UN-ovi su 2005. godine 27. siječnja proglasili Međunarodnim danom sjećanja na holokaust.

Što se dogodilo tijekom oslobađanja Auschwitza?

Zajedno s preživjelim zarobljenicima, Crvena armija je također pronašla horde stvari koje su pripadale zatvorenicima koje su im nacistički dužnosnici oduzeli kada su prvi put stigli u Auschwitz. Prema podacima Memorijalnog muzeja holokausta Sjedinjenih Američkih Država, 3,48,820 muških odijela, 8,36,255 ženskih kaputa, desetke tisuća pari cipela, gomile ljudske kose i druge osobne stvari zatvorenika pronađeno je u kamp.

Kada su vojnici Crvene armije i savezničke trupe pronašli preživjele u Auschwitzu i diljem Europe, zatvorenici su bili toliko slabi nakon dugotrajnog gladovanja, da su unatoč liječničkoj intervenciji mnogi umrli nekoliko dana nakon spašavanja. Nekoliko vojnika Crvene armije i savezničkih trupa kasnije je dalo svjedočanstva o prizorima koji su ih čekali kada su prvi put ušli u logore u Auschwitzu i drugdje. Iako su nacistički dužnosnici uništili mnoga skladišta i krematorije u kojima je bila pohranjena imovina opljačkana od zarobljenika i gdje su tijela odložena, oslobodilačke trupe su ipak pronašle dokaze zločina i brutalnosti počinjenih nad zarobljenicima.

Po čemu je Auschwitz bio jedinstven?

Povijesni zapisi pokazuju da je unatoč pokušajima nacističkih dužnosnika da zbrišu zatvorenike, osobito one u Auschwitzu, bilo preživjelih koji su živjeli da svjedoče protiv nacističkih dužnosnika. Nekoliko čimbenika izdvaja Auschwitz od ostalih logora diljem Europe. Istraživači kažu da je logor u Auschwitzu imao dvije svrhe; funkcionirao je kao logor za ropski rad i jedini je logor za istrebljenje s modernim krematorijama opremljenim plinskim komorama koje su služile za ubijanje zarobljenika.

Logor, koji se prostire na velikom području u gradu Oswiecimu u Poljskoj, bio je podijeljen u tri dijela, Auschwitz I koji je bio glavni logor, Auschwitz II-Birkenau koji je uključivao logore za istrebljenje i plinske komore i Auschwitz III-Monowitz koji je bio sastavljeni od nekoliko manjih logora u kojima su nacistički dužnosnici prisiljavali zatvorenike na prisilni rad za njemačke tvrtke koje su i same vodile nacistički simpatizeri. Kemijski konglomerat IG Farbenindustrie bila je jedna takva tvrtka. Logor u Auschwitzu izvorno je bio izgrađen za držanje poljskih političkih zatvorenika, ali je do ožujka 1942. postao jedno od glavnih središta nacističkog konačnog rješenja židovskog pitanja, što je eufemizam za dugoročni nacistički plan da se upusti u masovno ubojstvo. Židova, uključujući i one izvan Europe.

Tko su bile druge žrtve holokausta?

Nacisti nisu gađali samo Židove. Koristili su svoju ideologiju da diskriminiraju i progone ljude na temelju njihove etničke pripadnosti, političkih uvjerenja, vjere i seksualne orijentacije. Među ostalim žrtvama holokausta bili su etnički Poljaci, Romi i Sinti, Sovjeti, homoseksualci, invalidi, masoni, Srbi i Jehovini svjedoci. U logorima u Auschwitzu Romi su zatvarani zajedno sa svojim obiteljima i podvrgavani medicinskim eksperimentima i drugim oblicima nečovječnog postupanja i mučenja.

Od otprilike 1,3 milijuna ljudi koji su prisilno poslani u Auschwitz, oko 1,1 milijun je umrlo, od kojih su većina bili Židovi. Neki preživjeli iz logora u Auschwitzu bili su Elie Weisel, Primo Levi i Imre Kertesz koji su podijelili svjedočanstva o svom vremenu provedenom u logorima, kako bi istaknuli užase holokausta.

Koje su bile posljedice holokausta?

U godinama nakon završetka Drugoga svjetskog rata u raznim gradovima Europe vođena su suđenja protiv nacističkih časnika i ljudi koji su u raznim svojstvima radili unutar logora i činili zločine protiv čovječnosti u logorima Auschwitz i drugdje u Europi. Među tim pojedincima su bili i muškarci i žene, mnogi koji su izbjegli odgovornost za svoje zločine nakon pada nacističke Njemačke. Kako bi izbjegli pravdu, mnogi SS časnici promijenili su svoj identitet i pobjegli u druge dijelove Europe, SAD i druge dijelove svijeta.

Logori u Auschwitzu postali su važan podsjetnik na užase holokausta, a 1947. godine poljska vlada je to mjesto proglasila državnim spomenikom. UNESCO je 1979. godine dodao spomenik Auschwitz na svoj popis mjesta svjetske baštine UNESCO-a.

Ne propustite iz Explained | Air India dezinvestiranje — ono što vlada nudi

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: