Objašnjeno: Sjedinjene Države u Afganistanu, 19 godina kasnije

Nakon napada 11. rujna 2001. koji su rezultirali gubitkom gotovo 3.000 ljudi, SAD su okrivile Osamu bin Ladena i za odgovornost smatrale vođu Al-Qaide.

Predsjednik Biden naredio je 100 posto uklanjanje američkih vojnika iz Afganistana, čime je okončan najduži rat u zemlji. (AP Photo/Rahmat Gul, File)

Skoro dva desetljeća SAD vode rat u Afganistanu. Za to vrijeme, iako je američka savezna vlada razmišljala o izlasku iz zemlje, navodeći među ostalim razloge političku nestabilnost u Afganistanu, to se još nije dogodilo. Kako stvari sada stoje, zemlja još uvijek vodi najduži rat u povijesti SAD-a bez jasnih naznaka kada će završiti.

bilten| Kliknite da biste dobili najbolja objašnjenja dana u svoju pristiglu poštu

Kako je ovo počelo?

Nakon napada 11. rujna 2001. koji su rezultirali gubitkom gotovo 3.000 ljudi, SAD su okrivile Osamu bin Ladena i za odgovornost smatrale vođu Al-Qaide. Sjedinjene Države prisilile su NATO da se po prvi put u povijesti te organizacije pozove na članak 5. Povelje NATO-a, prema kojem je 60 zemalja poslalo svoje vojnike u borbu u, kako su SAD nazvali 'Operacija Trajna sloboda'.

Otprilike mjesec dana kasnije, 7. listopada, na dan kada je dramatično najavio zračne napade pod vodstvom SAD-a u Afganistanu, tada je američki predsjednik George W Bush rekao: Nismo tražili ovu misiju, ali ćemo je ispuniti. U to vrijeme, dva opravdanja koja je Bush dao za ove zračne napade bila su ometanje korištenja Afganistana kao terorističke baze za operacije i napad na vojnu sposobnost talibanskog režima i zato što su talibani odbili izručiti bin Ladena Sjedinjenim Državama. .

U razdoblju od dva mjeseca, suočeni s napadom američkih i koalicijskih snaga, talibanska kontrola nad Afganistanom znatno je oslabila. Mnogi čelnici pobjegli su u susjedni Pakistan, a do 2004. nova vlada koju podržavaju SAD preuzela je Kabul. Nije da su talibani potpuno nestali. Oni su bili vrlo operativni duž afganistansko-pakistanske granice, trgujući uglavnom oružjem, drogom i mineralima.

Nakon privremenog zastoja nakon prvog napada snaga predvođenih SAD-om, talibani su se vratili i preuzeli kontrolu, razvijajući nove metode protunapada, od kojih su najistaknutiji samoubilački napadi.

Što se dogodilo sljedeće?

Da su Sjedinjene Države pretpostavile da će moći neograničeno angažirati snage NATO-a u svojoj borbi, pogriješile bi. Snage NATO-a su 2014. godine objavile kraj svoje borbene misije u Afganistanu. Povlačenje NATO snaga iz Afganistana stvorilo je vakuum koji su brzo zauzele talibanske snage kada su počele ponovno stjecati kontrolu nad izgubljenim teritorijem. Prema izvješću BBC-a iz 2018., do te godine talibani su bili otvoreno aktivni u 70% Afganistana.

Što je rezultiralo djelomičnim prestankom rada?

U svibnju 2011., američki predsjednik Obama naredio je raciju na stambeni kompleks Osame bin Ladena u Abbottabadu, Khyber Pakhtunkhwa, Pakistan, u operaciji poznatoj kao 'Operacija Neptunovo koplje', koja je rezultirala ubojstvom bin Ladena. Dok su međunarodne organizacije poput Amnestyja dovele u pitanje hvatanje i ubojstvo Bin Ladena zbog njegovih pravnih i etičkih aspekata, većina američke javnosti i saveznika Sjedinjenih Država pozdravila ga je.

Bloombergovo izvješće ukazuje na ratni umor koji je svjedočio u SAD-u koji je potaknuo Obaminu vladu da započne proces povlačenja američkih vojnih snaga iz Afganistana. Sumnje da bi afganistanska vojska mogla samostalno stajati natjerale su ga da ostavi posljednju od njih na mjestu kada je u siječnju 2017. prepustio predsjedništvo Trumpu, stoji u analizi Bloomberga.

S Trumpovom vladom u Bijeloj kući, prema ovoj analizi, upravo je na poticaj Pentagona Trump poslao dodatnih 3500 vojnika u zemlju. Ali nova uprava je malo napredovala u procesu rješavanja. Tri godine kasnije, 2020., Trump je sklopio dogovor s grupom i započeo još jedno povlačenje u Afganistanu, frustriran upornošću Talibana.

Zašto je američki rat u Afganistanu trajao tako dugo?

Prema analizi BBC-a, u igri je nekoliko različitih čimbenika. Povlačenje NATO trupa, u kombinaciji s neučinkovitošću afganistanske vlade i vojske, kao i upornošću Talibana da se pregrupiraju nakon svakog vojnog gubitka, rezultiralo je dugotrajnim ratom. BBC-jeva analiza ukazuje na nedostatak jasne političke strategije SAD-a kada je u pitanju povlačenje iz Afganistana.

Zatim, tu je i činjenica da svaka strana pokušava razbiti ono što je postalo pat pozicija - i da su talibani pokušavali maksimizirati svoju polugu tijekom mirovnih pregovora, navodi se u izvješću BBC-a. Izvješće također ukazuje na ulogu koju je Pakistan odigrao u potpori i njegovanju talibana, unatoč poricanjima Islamabada i inzistiranju Washingtona D.C. da učini više kako bi prekinuo pomoć terorističkoj skupini.

Uz već postojeće pitanje talibana, sada se snage moraju boriti s prisutnošću Islamske države koja je smatrana odgovornom za neka od najbrutalnijih nasilja u zemlji i drugdje u svijetu.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: