Objašnjeno: Što se nalazi u francuskom nacrtu zakona protiv 'islamizma'?

Francuski premijer Jean Castex rekao je da to nije tekst protiv vjere, niti protiv muslimanske vjere, već protiv radikalnog islamizma, čiji je cilj, kako je rekao, odvojiti Francuze jedni od drugih.

Macron se suočava s ponovnim izborom 2022., a stručnjaci kažu da se obraća francuskim desničarskim glasačima nakon što se ove godine suočio s nizom izbornih gubitaka. (Datoteka)

U srijedu, francuski kabinet predstavio nacrt zakona koji cilja na radikalni islamizam — iako riječ islamist nije dio teksta. Nazvan zakonom za jačanje republikanskih načela, prijedlog zakona će u siječnju ići u Nacionalnu skupštinu, donji dom parlamenta.

Premijer Jean Castex rekao je da to nije tekst protiv vjere, niti protiv muslimanske vjere, već protiv radikalnog islamizma, čiji je cilj, kako je rekao, odvojiti Francuze jedni od drugih.

Prijedlog zakona dolazi nakon niza terorističkih napada posljednjih godina. Iako je u pripremi već neko vrijeme, doživljava se kao odgovor na listopadsko odrubljivanje glave školskom učitelju Samuelu Patyju. Pojavio je zabrinutost da bi mogao stigmatizirati francusku muslimansku zajednicu, najveću u Europi.

Što predloženi zakon ima za cilj?

Predviđa niz mjera, uključujući reforme školskog obrazovanja kako bi se osiguralo da muslimanska djeca ne napuštaju školovanje, strože kontrole džamija i propovjednika te pravila protiv kampanja mržnje na internetu.

Nakon što zakon stupi na snagu, francuske džamije bi mogle vidjeti pojačan nadzor nad svojim aktivnostima, poput financiranja. Vlada bi mogla vršiti nadzor nad obukom imama i imala bi veće ovlasti za zatvaranje bogomolja koje primaju javne subvencije ako su u suprotnosti s republičkim principima kao što je ravnopravnost spolova. Umjereni čelnici zajednice na meti ekstremističkog puča mogli bi dobiti zaštitu.

Prema francuskim zakonima o sekularizmu, ili laïcité, već postoji zabrana državnim službenicima da pokažu upadljive vjerske simbole, poput raspela ili hidžaba. Ova bi zabrana sada bila proširena izvan državnih tijela na bilo koju podizvođačku javnu uslugu, prema The Economist .

Također bi se ograničilo školovanje kod kuće za djecu stariju od tri godine, pri čemu bi se roditelji odvraćali da ih upišu u podzemne islamske strukture, navodi France 24.
Liječnici koji izdaju potvrde o nevinosti bili bi kažnjeni ili zatvoreni. Dužnosnicima bi bilo zabranjeno davati boravišne dozvole poligamnim podnositeljima zahtjeva. Parove bi službenici gradske vijećnice odvojeno intervjuirali prije njihovog vjenčanja kako bi saznali jesu li bili prisiljeni na brak.

Uvele bi se strože kazne za govor mržnje na internetu. To se smatra izravnim odgovorom na ubojstvo Patyja, koji je bio meta internetske kampanje prije nego što je ubijen.

Kakva je bila reakcija?

Najoštrija kritika Prijedloga zakona stigla je iz inozemstva. Turski predsjednik Recep Erdogan, koji je posljednjih mjeseci oštro kritizirao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, nazvao je predloženi zakon otvorenom provokacijom.

Veliki imam Al-Azhara, najviši egipatski svećenik, nazvao je Macronove stavove rasističkim. Sa svoje strane, nedavno je rekao Macron, neću dopustiti nikome da tvrdi da Francuska ili njena vlada njeguju rasizam protiv muslimana.

Kod kuće, stručnjaci kažu da Macron uglavnom uživa podršku francuskog biračkog tijela koje je učvrstilo svoju poziciju prema terorizmu, koji je odnio više od 200 života u posljednjih osam godina. U nedavnom istraživanju širom zemlje, 79% ispitanika složilo se da je islamizam u ratu s Francuskom.

Kritičari su izrazili zabrinutost da bi prijedlog zakona mogao dovesti do spajanja islamske vjere s islamizmom, političkim pokretom, i dovesti do otuđenja francuskih muslimana. Ipak, bilo je članova zajednice koji su izašli u prilog zakonu, poput vođe francuskog vijeća muslimanske vjere. Pratite Express Explained na Telegramu

Zašto je to politički značajno?

Macron se suočava s ponovnim izborom 2022. godine, kažu stručnjaci apelira na francuske desničarske birače nakon što se ove godine suočio s nizom izbornih gubitaka. Predsjednica se također suočila s prosvjedima zbog a predloženo globalno sigurnosno zakonodavstvo .

U svibnju ove godine, skupina ljevičarskih zastupnika iz njegove La République En Marche! (LREM) stranka je prebjegla, što je stranku koštalo apsolutne većine u Narodnoj skupštini. Zatim, u lipnju, LREM je bio loš na lokalnim izborima.

Macron, koji svoju politiku opisuje kao ni desnu ni lijevu - bio je u Socijalističkoj stranci do 2009. - suočava se s izazovom desničarske političarke Marine Le Pen, koju je pobijedio na izborima 2017., i koja je predvodila optužbu protiv njega za ne razbijajući se dovoljno snažno protiv islamizma.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: