Objašnjeno: Tko je Ebrahim Raisi, tvrdolinijaški svećenik koji bi trebao biti sljedeći iranski predsjednik?
Godine 2019. Raisi je imenovan za čelnika iranskog pravosuđa, imenovanje koje je izazvalo zabrinutost zbog njegove umiješanosti u masovna pogubljenja tisuća političkih zatvorenika 1988. nakon iransko-iračkog rata.
Ebrahim Raisi, kandidat na iranskim predsjedničkim izborima maše medijima nakon što je dao glas na biračkom mjestu u Teheranu, Iran, u petak, 18. lipnja 2021. (AP Photo) Tvrdolinijaš Ebrahim Raisi je trebao postati iranski predsjednik nakon što je djelomično prebrojavanje glasova pokazalo značajno vodstvo za njega nakon subotnjih predsjedničkih izbora.
Tko je Abraham Raisi?
Raisi je prvi put došao do izražaja kada je postao glavni tužitelj Karaja 1980. godine, kada je imao 20 godina. Potom je postao tužitelj Teherana i prvi zamjenik čelnika pravosuđa od 2004. do 2014. godine, nakon čega je postao glavni tužitelj Irana od 2014. do 2016. godine.
Godine 2019. Raisi je imenovan za čelnika iranskog pravosuđa, imenovanje koje je izazvalo zabrinutost zbog njegove umiješanosti u masovna pogubljenja tisuća političkih zatvorenika 1988. nakon iransko-iračkog rata.
Amnesty International je identificirao Raisija kao člana komisije za smrt koja je provela prisilne nestanke i izvansudske egzekucije nekoliko tisuća političkih disidenata u zatvorima Evin i Gohardasht u blizini Teherana između kraja srpnja i početka rujna 1988. Tijela žrtava uglavnom su pokopana u neoznačenim masovnim grobnicama .
Raisi također ima veze s paravojnom grupom Islamska revolucionarna garda (IRGC). Bivši zadužen za Quds snage IRGC-a, Qassem Soleimani ubijen je u zračnom napadu čiju su odgovornost preuzeli SAD 2020. godine. Snage Quds su SAD proglasile stranom terorističkom organizacijom 2019. godine.
Tvrdolinijski svećenik, Raisi se 2017. kandidirao na izborima protiv aktualnog predsjednika Hassana Rouhanija i u jednom trenutku smatran je nasljednikom Khameinija. Godine 2015. Rouhanijeva vlada je postigla JCPOA sporazum s P5 (pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a koje uključuje Veliku Britaniju, SAD, Rusiju, Francusku i Kinu) te Njemačkom i Europskom unijom. Pod Trumpovom administracijom, SAD su jednostrano napustile sporazum 2018. nakon čega su se odnosi između zemalja nastavili pogoršavati.
U Iranu su 18. lipnja održani 13. predsjednički izbori na kojima je sudjelovalo sedam kandidata - Saeed Jalili, Ebrahim Raisi, Alireza Zakani, Seyed Amir Hossein Qazizadeh Hashemi, Mohsen Mehralizadeh, Mohsen Rezaei i Abdolnaser Hemmati. Tri od ovih kandidata, uključujući Mehralizadeha, Zakanija i Jalilija, odustala su od utrke u srijedu.
Prema Iran Internationalu, na ovim izborima bilo je preko 59 milijuna birača s pravom glasa, uključujući 1,39 onih koji su glasali prvi put. Iran ima ukupno preko 85,9 milijuna stanovnika, a pravo glasa imaju oni stariji od 18 godina.
Dok je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khameini pozvao ljude da daju svoje glasove, odaziv birača ostao je 50 posto, što je jedan od najnižih u povijesti zemlje. Od ukupnog broja birača s pravom glasa, oko 28 milijuna ljudi dalo je svoj glas.
Kakvo je raspoloženje među Irancima?
Značajan broj ljudi ovoga puta nije dao svoj glas jer smatra da su izbori namješteni i ne vjeruju izbornom nadzorniku zvanom Čuvarsko vijeće (vijeću od 12 članova uključujući šest svećenika i šest pravnika koje je imenovao vrhovni vođa) koji diskvalificirao neke od kandidata favoriziranih u javnosti.
Kandidate na iranskim izborima provjeravaju vladini odbori, a nakon toga Vijeće skrbnika. Vijeće je tvrdolinijsko nadzorno tijelo koje provjerava sve kandidate za njihovu privrženost islamu, sustavu vjerskog prava i samoj Islamskoj Republici. Poput izbora posljednjih godina, i ovaj put je nadzor diskvalificirao reformističke kandidate iz natjecanja.
Narod također vjeruje da bi glasanje značilo podržati izbore za koje se smatra da su nepošteni. Od sedam kandidata kojima je na kraju bilo dopušteno kandidirati se za predsjednika iz skupine od preko 600 kandidata, niti jedan nije bio popularan, a Raisi se smatrao favoritom.
Neki su kandidati diskvalificirani zbog novog dobnog praga prema kojem bi kandidati trebali biti od 40 do 75 godina. Nadalje, sve su kandidatkinje diskvalificirane iako im službeno nije zabranjeno sudjelovati na izborima.
Prema pravilima, predsjednik bi trebao biti šiitski musliman. Preko 90 posto stanovništva Irana čine muslimani šiiti.
Vijeće za vanjske odnose (CFR) napominje da je trenutno najhitnije pitanje za Irance gospodarstvo koje je pod velikim utjecajem američkih sankcija otkako je napustilo nuklearni sporazum – službeno nazvan Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA) – u 2018. Gospodarstvo se smanjilo za gotovo pet posto u 2020. i nije raslo od 2017., primjećuje CFR.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
