Objašnjeno: Zašto se strujni sustav Atlantskog oceana usporava i njegove implikacije

Nedavna studija primjećuje da Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC) gubi svoju stabilnost. Studije modeliranja pokazale su da bi gašenje AMOC-a ohladilo sjevernu hemisferu i smanjilo kišu u Europi.

Sante leda plutaju dok sunce izlazi u blizini Kulusuka na Grenlandu. (AP/datoteka)

Ako ste gledali film iz 2004. Prekosutra , možda se sjećate da je poremećaj u cirkulaciji sjevernog Atlantskog oceana doveo planet do novog ledenog doba. Studija objavljena prošlog tjedna u časopisu Nature Climate Change navodi da ova cirkulacija, službeno poznata kao Atlantic Meridional Overturning Circulation (AMOC), gubi svoju stabilnost. Prema Izvješće IPCC-a (AR6) objavljen 9. kolovoza, vrlo je vjerojatno da će AMOC opasti tijekom 21. stoljeća.

Autor rada Niklas Boers objašnjava u priopćenju: Nalazi podupiru procjenu da pad AMOC nije samo fluktuacija ili linearni odgovor na povećanje temperature, već vjerojatno znači približavanje kritičnom pragu iznad kojeg bi se cirkulacijski sustav mogao urušiti.

Što je AMOC?

AMOC je veliki sustav oceanskih struja. To je atlantski ogranak oceanske pokretne trake ili termohalinske cirkulacije (THC) i distribuira toplinu i hranjive tvari po svjetskim oceanskim bazenima.

AMOC prenosi toplu površinsku vodu iz tropskih krajeva prema sjevernoj hemisferi, gdje se hladi i tone. Zatim se vraća u tropske krajeve, a zatim u južni Atlantik kao pridnena struja. Odatle se distribuira u sve oceanske bazene preko antarktičke cirkumpolarne struje.

Što se događa ako AMOC kolabira?

Golfska struja, dio AMOC-a, topla je struja odgovorna za blagu klimu na istočnoj obali Sjeverne Amerike, kao i u Europi. Bez odgovarajućeg AMOC-a i Golfske struje, Europa će biti vrlo hladna.

Studije modeliranja pokazale su da bi gašenje AMOC-a ohladilo sjevernu hemisferu i smanjilo kišu u Europi. Također može utjecati na El Nino.

U članku iz 2016. u Science Advances bilježi se: kolaps AMOC-a dovodi do velikih, izrazito različitih klimatskih odgovora: izraženo zahlađenje iznad sjevernog Sjevernog Atlantika i susjednih područja, porast morskog leda iznad Grenlandsko-Islandsko-Norveških mora i na jugu Grenlanda, i značajna migracija kišnog pojasa prema jugu preko tropskog Atlantika.

Istraživački tim sumnjao je da su prethodni modeli precijenili stabilnost AMOC-a jer nisu promatrali utjecaj slatke vode. Slatka voda iz topljenja grenlandskih ledenih ploča i arktičke regije može oslabiti cirkulaciju jer nije gusta kao slana i ne tone na dno.

Je li AMOC prije oslabio?

Snaga AMOC-a i THC-a oduvijek je varirala, uglavnom ako pogledate razdoblje kasnog pleistocena (posljednji milijun godina). U ekstremnim glacijalnim stadijima zabilježena je slabija cirkulacija i usporavanje AMOC-a, dok su glacijalni završeci pokazali jači AMOC i cirkulaciju, objašnjava dr. sc. Nirmal B. znanstvenik iz Geoscience Research Lab, VIT Chennai, koji je proučavao Atlantsku paleoklimu.

Znamo o tim prošlim fluktuacijama proučavajući paleoklimatske proksije kao što su temperature površine mora (SST), salinitet i izotopni potpisi jednostaničnih organizama zvanih foraminifera. Ali promjene koje doživljavamo u zadnjih 100-200 godina su antropogene, a te nagle promjene destabiliziraju AMOC, što bi moglo urušiti sustav, dodaje.

U veljači su istraživači primijetili da je AMOC najslabiji u više od tisućljeća. Tim je proučavao evoluciju AMOC-a tijekom posljednjih 1600 godina. Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije objavljene u Nature Geoscience, objasnio je u izdanju: Rezultati studije sugeriraju da je [AMOC] bio relativno stabilan do kasnog 19. stoljeća. Završetkom malog ledenog doba oko 1850. godine oceanske su struje počele opadati, a drugi, drastičniji pad uslijedio je od sredine 20. stoljeća.

Zašto AMOC usporava?

Klimatski modeli dugo su predviđali da globalno zatopljenje može uzrokovati slabljenje glavnih oceanskih sustava u svijetu.

Prošlog mjeseca istraživači su primijetili da se dio arktičkog leda pod nazivom Last Ice Area također otopio. Slatka voda iz leda koji se topi smanjuje salinitet i gustoću vode. Sada voda ne može potonuti kao prije i slabi AMOC protok.

Studija iz 2019. sugerira da bi Indijski ocean također mogao pomoći usporavanju AMOC-a. Istraživači su rekli: Kako se Indijski ocean zagrijava sve brže i brže, stvara dodatne oborine. Uz toliko oborina u Indijskom oceanu, bit će manje oborina u Atlantskom oceanu, što će dovesti do veće slanosti u vodama tropskog dijela Atlantika. Ova slanija voda u Atlantiku, kako dolazi na sjever preko AMOC-a, ohladit će se mnogo brže nego inače i brže će potonuti.

Ovo bi djelovalo kao skok za AMOC, intenzivirajući cirkulaciju, rekao je autor Alexey Fedorov u priopćenju. S druge strane, ne znamo koliko će se ovo pojačano zagrijavanje Indijskog oceana nastaviti. Ako zagrijavanje drugih tropskih oceana, posebno Pacifika, sustigne Indijski ocean, prednost za AMOC će prestati.

Ako nastavimo poticati globalno zatopljenje, sustav Golfske struje dodatno će oslabiti – za 34 do 45 posto do 2100. prema posljednjoj generaciji klimatskih modela, napominje Rahmstorf. To bi nas moglo opasno približiti prijelomnoj točki u kojoj protok postaje nestabilan.

Niklas Boers je dodao: Hitno moramo uskladiti naše modele s prezentiranim dokazima promatranja kako bismo procijenili koliko je ili koliko je AMOC zaista blizu kritičnom pragu.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: