Objašnjeno: Zašto SAD želi stati na kraj privatnim zatvorima?

Američki predsjednik Joe Biden opisao je taj potez kao 'prvi korak da se korporacije spriječi da profitiraju od zatvaranja'.

Predsjednik Joe Biden potpisuje izvršne naredbe u državnoj blagovaonici Bijele kuće, u utorak, 26. siječnja 2021., u Washingtonu. Potpredsjednica Kamala Harris sluša lijevo. (AP Photo/Evan Vucci)

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je u utorak izvršne naredbe koje se odnose na rasnu nepravdu, koje uključuju naređenje Ministarstvu pravosuđa da prekinuti svoju ovisnost o privatnim zatvorima , što je znak velikog odstupanja od politike bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Biden, koji je rekao da američka vlada mora promijeniti cijeli svoj pristup na temu rasne jednakosti, izabran je u studenom nakon što je zemlja svjedočila višemjesečnim prosvjedima protiv sistemskog rasizma, potaknutim ubojstvo Georgea Floyda u svibnju.

Biden je taj potez opisao kao prvi korak u zaustavljanju korporacija da profitiraju od zatvaranja.

Masovno zatvaranje u SAD i rasna pristranost

SAD zatvara više ljudi nego bilo koja druga zemlja na svijetu – kako u pogledu broja zatvorenika po glavi stanovnika, tako i u smislu ukupnog broja ljudi koji su u zatvoru.

Prema dokumentarcu PBS-a iz 2019., od otprilike 1 milijun zatvorenika širom svijeta, više od 20 lakh nalazi se u SAD-u. Zemlja zatvara 655 ljudi na 1 lakh stanovnika – više od El Salvadora (590), Turkmenistana (552) i Tajlanda (541).

SAD je prvi put počeo bilježiti porast broja zatvorenika 1980-ih na vrhuncu rata protiv droge, takozvane inicijative američke vlade usmjerene na borbu protiv ilegalne trgovine narkoticima. Ove politike, koje su nastavile i demokratske i republikanske administracije u sljedećim godinama, rezultirale su znatno strožim kaznama za kaznena djela droga i nerazmjerno su ciljane na afroameričke zajednice.

Zatvorska populacija u zemlji, koja je desetljećima do 1980-ih ostala ispod 5 lakh, skočila je na preko 20 lakh u 2000-ima. Prema The Sentencing Projectu, više od 60% ljudi u američkim zatvorima danas su obojene osobe, a za crnce je šest puta veća vjerojatnost da će biti zatvoreni u odnosu na bijelce, dok je za latinoameričke muškarce 2,7 puta veća vjerojatnost.

Privatni zatvori – za i protiv

Kako je stopa zatvaranja naglo porasla 1980-ih, državne, lokalne i savezne vlade nisu bile u stanju nositi se s teretom svojih zatvorskih objekata. Kada su se ove vlade uključile u privatni sektor kako bi zadovoljile nove zahtjeve, to je dovelo do širenja onoga što je danas poznato kao zatvorsko-industrijski kompleks.

Među glavnim korisnicima ovog fenomena bile su privatne tvrtke koje su došle u posjed ili upravljanje zatvorima, počevši od 1984. godine kada je prvi takav profitni objekt otvoren na državnoj razini u Tennesseeju. Privatne tvrtke su tvrdile da bi u usporedbi s vladom mogle koristiti novije konstrukcije i tehnologije nadzora za upravljanje većim zatvorima s manjim brojem zaposlenih, čime bi se uštedio novac poreznih obveznika.

Prema izvješću za 2018. u The Weeku, privatni zatvori postali su industrija vrijedna 5 milijardi dolara, zatvarajući oko 9% svih zatvorenika u SAD-u zajedno. Dvije tvrtke danas dominiraju tržištem – CoreCivic i Geo Group – obje su pružile novčanu potporu bivšem predsjedniku Trumpu.

Kritičari su, međutim, doveli u pitanje prednosti dopuštanja privatnim igračima da vode zatvorske objekte, tvrdeći da motiv tih tvrtki nije rehabilitacija svojih zatvorenika, već osiguranje veće dobiti. Tvrdi se da, budući da su odgovorne dioničarima, a ne javnosti, takve tvrtke imaju veći poticaj da više ljudi drže pod ključem kako bi dobili buduće ugovore od vlade.

Politika na nacionalnoj razini

Godine 2016. Ured glavnog inspektora američkog ministarstva pravosuđa objavio je oštro izvješće o privatnim zatvorima, otkrivši da su privatni zatvori na saveznoj razini imali više sigurnosnih prekršaja po zatvoreniku u usporedbi s javnim zatvorima, s dvostruko više napada zatvorenika na zatvorenika i 28% više napada na zatvorenike na osoblje.

To je navelo Obaminu administraciju da najavi da će savezna vlada postupno ukidati privatne zatvore, u skladu s politikom reforme kazne koja je uživala podršku i demokrata i republikanaca.

To se promijenilo nakon izbora Trumpa, koji je vodio kampanju kao samoproglašeni kandidat za zakon i red. Nakon što je preuzeo dužnost, njegova je administracija preokrenula politiku iz Obamine ere.

Što je Biden napravio

U svojoj izvršnoj naredbi potpisanoj u utorak, Biden je naložio glavnom državnom odvjetniku da ne obnavlja ugovore između Ministarstva pravosuđa i privatnih kaznenih objekata, čime je Ministarstvo vratio na istu poziciju koju je imao 2016. na kraju Obamine administracije, kada je Biden bio potpredsjednik.

Prema izvješću Associated Pressa, SAD trenutno ima 1,52 lakh ljudi koji služe savezne kazne (za razliku od onih u državnim i lokalnim zatvorima), od kojih je 14.000 (oko 9%) smješteno u privatne ustanove.

Bidenova izvršna naredba odnosit će se na te zatvorenike, a ne na one u državnim i lokalnim privatnim zatvorima. Naredba se također odnosi samo na zatvore, a ne na privatne federalne pritvorske centre, koji se koriste za držanje tisuća imigranata bez dokumenata.

Biden je sada pod pritiskom da stane na kraj ovim profitnim zatočeničkim objektima za imigrante. Stručnjaci kažu da bi to mogla biti teža odluka za provedbu, s obzirom na to da ovi objekti čine većinu pritvorskog sustava Imigracijske i carinske službe (ICE).

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: