Kinesko-pakistanski ekonomski koridor: pakistanski put velikih nada

Mnogi vjeruju da kinesko-pakistanski gospodarski koridor može promijeniti sudbinu Pakistana - ružičastu budućnost koju su njegova vojska i vlada optužili Indiju da pokušava uništiti. O čemu govori ekonomski san?

Premijer Nawaz Sharif i predsjednik Xi Jinping pokreću CPEC projekt videovezom iz Islamabada 20. travnja 2015. (Izvor: Odjel za informacije za medije, Vlada Pakistana)

Prošlog tjedna, načelnik pakistanske vojske, general Raheel Sharif, rekao je da je Indija otvoreno osporila projekt kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC) i da je R&AW očito bio uključen u destabilizaciju Pakistana. Dan kasnije, pakistanski ministar obrane general potpukovnik Alam Khattak rekao je Stalnom odboru Senata da je R&AW uspostavio posebnu ćeliju za ciljanje CPEC-a. Projekt, čiji će ključni dio proći kroz Gilgit-Baltistan u pakistanskom okupiranom Kašmiru, mnogi u Pakistanu vide kao potencijal da promijeni sudbinu zemlje - donoseći neviđeni rast, radna mjesta i prosperitet.

Dakle, što je zapravo CPEC projekt?

Odnosi se na niz velikih infrastrukturnih radova koji su trenutno u tijeku u Pakistanu, s namjerom da povežu Kašgar u kineskoj provinciji Xinjiang s dubokom morskom lukom Gwadar u blizini pakistanske granice s Iranom. Nekoliko drugih cestovnih, željezničkih i energetskih projekata povezano je s koridorom, a projekt nastoji proširiti i nadograditi infrastrukturu po cijeloj dužini i širini Pakistana, te proširiti i produbiti gospodarske veze sa svojim prijateljem po svim vremenskim prilikama, Kinom. Kineske tvrtke uložit će nešto manje od 46 milijardi dolara u projekt tijekom šest godina - uključujući 33,8 milijardi dolara u energetske projekte i 11,8 milijardi dolara u infrastrukturu, izvijestio je Reuters u studenom 2014., citirajući sporazum koji su dvije zemlje potpisale tijekom posjeta pakistanskog premijera Ministar Nawaz Sharif u Kinu ranije tog mjeseca.

Kako Pakistan može dobiti?

CPEC bi teoretski mogao biti zamjena za Pakistan. U vrijeme kada je terorizam ozbiljno utjecao na izglede Pakistana za strana ulaganja, 46 milijardi dolara koje je obećala Kina tri je puta više od ukupnih izravnih stranih ulaganja koja je dobila u posljednjem desetljeću. Procjenjuje se da će projekt izravno otvoriti oko 700.000 radnih mjesta do 2030. godine i značajno ubrzati rast BDP-a. Ulagače će podržati Peking i kineske banke, a Pakistan više neće podizati dugove u tom procesu. Najveći dio ulaganja bit će u energetici. Projekti ugljena, vjetra, sunca i hidroenergije vrijedni 15,5 milijardi dolara bit će dostupni do 2017. i dodati 10.400 megavata nacionalnoj mreži, izvijestili su Dawn i Reuters, citirajući dužnosnike. Sve u svemu, Pakistan očekuje da će dodati 16.000 MW do 2021. i smanjiti nedostatak električne energije za 4.000-7.000 MW. Nedostatak moći bio je veliki problem u Pakistanu, uključujući izbore, i potaknuo je nasilne prosvjede.

CPEC ugovor također uključuje 5,9 milijardi dolara za cestovne projekte i 3,7 milijardi dolara za željezničke projekte, a svi će biti razvijeni do 2017. Također će se izgraditi kabel s optičkim vlaknima vrijedan 44 milijuna dolara između Kine i Pakistana. Pakistanske novine izvještavaju o velikom entuzijazmu za projekt, uključujući domaća ulaganja usklađena s ciljevima CPEC-a.

Osim potencijala za rast, moć i radna mjesta, Pakistan također očekuje da će ga CPEC vezati u još čvršći zagrljaj s bliskim prijateljem Kinom, dajući mu veću stratešku polugu s Indijom i Sjedinjenim Državama u regiji Indijskog oceana.

A što od toga ima za Kinu?

Mnogi smatraju mnogo više od onoga što postoji za Pakistan. CPEC je dio veće kineske regionalne transnacionalne inicijative 'One Belt One Road' (OBOR), čija su dva kraka kopneni Novi put svile i Pomorski put svile 21. stoljeća, pomoću kojih Peking ima za cilj stvoriti ekonomski pojas Puta svile. prostirala se na velikom dijelu Azije i istočne Europe i ispresijecana mrežom transportnih, energetskih i telekomunikacijskih vodova.

Gwadar se nalazi u blizini Hormuškog tjesnaca, ključnog transportnog puta za naftu. Mogao bi otvoriti energetski i trgovinski koridor od Zaljeva preko Pakistana do zapadne Kine, koji bi također mogla koristiti kineska mornarica. CPEC će omogućiti Kini kopneni pristup Indijskom oceanu, presijecajući gotovo 13.000 km morskog putovanja od Tianjina do Perzijskog zaljeva kroz Malački tjesnac i oko Indije, na samo 2.000 km cestovnog putovanja od Kašgara do Gwadara.

Razvoj Kašgara kao trgovačkog terminala smanjit će izolaciju nemirne pokrajine Xinjiang, produbiti njezin angažman s ostatkom Kine i povećati njezin potencijal za turizam i ulaganja. Srednjoazijske republike žele priključiti svoje infrastrukturne mreže na CPEC — to će im omogućiti pristup Indijskom oceanu, a pridonijeti inicijativi OBOR-a.

Za kineske tvrtke, ogroman opseg CPEC-a pruža mogućnosti ulaganja za nekoliko godina. Prema uvjetima sporazuma, moći će upravljati projektima kao profitni subjekti, izvijestio je Reuters. Kineska razvojna banka i Industrial and Commercial Bank of China Ltd, jedna od kineskih državnih komercijalnih banaka 'velike četvorke', posudit će sredstva tvrtkama koje će ulagati u projekte kao komercijalne pothvate. Glavne kineske tvrtke koje ulažu u pakistanski energetski sektor uključivat će kinesku Three Gorges Corp., koja je izgradila najveću hidroenergetsku shemu na svijetu, i China Power International Development Ltd.

Ima li problema?

U nekim krugovima postoji skepticizam u pogledu opsega stvarnih dobitaka koji će doći na put Pakistana. Glasovi u Baludžistanu - gdje se nalazi Gwadar - zahtijevaju da kineski investitori navedu točno kako će imati koristi. I Balochistan i Khyber Pakhtunkhwa žalili su se da su energetski projekti koji bi trebali biti njihovi otišli u Punjab. Zapadni krak CPEC-a, važan za razvoj Baludžistana i KP, ostaje neizvjestan. Pa ipak, suradnja među pokrajinama - tradicionalno nije jedna od jakih strana Pakistana - ključna je za uspjeh CPEC-a.

Nepredvidiva sigurnosna situacija i dalje je velika zabrinutost, posebno u KP-u i Baluchistanu. Veliki teroristički napad na projekt CPEC bit će nazadovanje, a Pakistan je rasporedio 15.000 specijalnih sigurnosnih snaga za kineske državljane i tvrtke duž koridora. Postoji određena zabrinutost i zbog ujgurskih militanata u Xinjiangu.

Kako je Indija reagirala?

Ministrica vanjskih poslova Sushma Swaraj rekla je parlamentu u prosincu 2014. da je Vlada svjesna da je Kina uključena u izgradnju ili pomoć infrastrukturnim projektima... uključujući... hidroelektrane i nuklearne projekte, autoceste, autoceste, zone za preradu izvoza i gospodarske koridore u Pakistanu. Vlada je vidjela izvješća o tome da su Kina i Pakistan uključeni u aktivnosti izgradnje infrastrukture u pakistansko okupiranom Kašmiru, uključujući izgradnju kinesko-pakistanskog gospodarskog koridora. Vlada je prenijela svoju zabrinutost Kini u vezi s njihovim aktivnostima... i zatražila od njih da prestanu s takvim aktivnostima.

Međutim, u travnju 2015., TCA Raghavan, visoki povjerenik za Pakistan, citirao je PTI, rekao je da Indija nema brige oko izgradnje pakistansko-kineskog gospodarskog koridora jer bi ekonomski jak Pakistan donio stabilnost u regiji.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: