Objašnjeno: Kineski čovjek zmaj i gdje se uklapa u evolucijsko stablo modernih ljudi

Istraživači su svoje nalaze objavili u časopisu 'The Innovation', u kojem napominju da bi lubanja (dio koji zatvara mozak) mogla biti stara više od 146.000 godina.

Na nedatiranoj slici iz Xijun Nia, lubanje s nadimkom 'Čovjek zmaj. Znanstvenici su u petak objavili da je masivna fosilizirana lubanja stara najmanje 140.000 godina nova vrsta drevnog čovjeka. (Xijun Ni preko The New York Timesa)

Istraživači iz Kine tvrde da su pronašli drevnu ljudsku lubanju koja bi mogla pripadati potpuno novoj vrsti ljudi.

Istraživači su svoje nalaze objavili u časopisu 'The Innovation', u kojem napominju da bi lubanja (dio koji zatvara mozak) mogla biti stara više od 146.000 godina. Lubanja je pronađena u rijeci Songhua u gradu Harbin na sjeveroistoku Kine.

Zasebno, ovog tjedna stigle su vijesti od istraživača koji rade u Izraelu, koji su rekli da su identificirali dotad nepoznatu vrstu drevnog čovjeka po imenu Nesher Ramla Homo koji je koegzistirao s Homo sapiensom prije gotovo 100.000 godina kada je nekoliko vrsta ljudi zajedno postojalo u Aziji. , Europi i Africi.

To uključuje Homo sapiens, neandertalce i denisovce.

Homo sapiens, vrsta kojoj pripadaju svi postojeći ljudi, evoluirala je u Africi prije gotovo 300.000 godina kao rezultat nekih dramatičnih klimatskih promjena.

Vjeruje se da su neandertalci (Homo neanderthalensis) najbliži izumrli ljudski rođaci i živjeli su prije oko 400.000-40.000 godina u Europi i jugozapadnoj do središnjoj Aziji.

Nalazi s lokaliteta u Izraelu koji su datirani prije 140.000-120.000 godina objavljeni su u časopisu 'Science'.

Ovi istraživači primjećuju da je ova arhaična Homo populacija ovladala korištenjem tehnologije koja je donedavno bila povezana samo s Homo sapiensom ili neandertalcima.

Pripadnici vrste Nesher Ramla Homo mogli su loviti sitnu i krupnu divljač, koristili su drva za gorivo, kuhali i pekli meso te održavali vatru.

Ovi su nalazi važni jer pružaju dokaze da je postojalo kulturološke interakcije između različitih ljudskih loza.

Ali prvo, koliko vrsta ljudi postoji?

Moderni ljudi jedina su ljudska vrsta koja danas postoji na svijetu. Iako je točan broj ljudskih vrsta predmet rasprave, većina znanstvenika vjeruje da ih ima najmanje 21.

Prema Smithsonianu Nacionalni prirodoslovni muzej , postoji preko 21 ljudska vrsta. Ovi su:

* Vjeruje se da je Sahelanthropus tchadensis najstariji član ljudskog obiteljskog stabla. Prema Smithsonian National Museum of Natural History, ova vrsta je živjela prije otprilike 7-6 milijuna godina negdje oko današnjeg Čada u Africi. Istraživači imaju samo kranijalni materijal kao dokaz da je ova vrsta postojala, iz čega su dešifrirali da je imala i majmunske i ljudske osobine te da je bila dvonožna, sposobnost koja je možda povećala njezine šanse za preživljavanje.

* Orrorin tugenensis živio je prije otprilike 6,2-5,8 milijuna godina u istočnoj Africi. Prema Smithsonian muzeju, ova vrsta je najstariji rani čovjek na obiteljskom stablu, a članovi ove vrste bili su otprilike veličine čimpanze.

* Ardipithecus kadabba živio je prije 5,8-5,2 milijuna godina, u istočnoj Africi. Bili su dvonožni, a vjeruje se da su imali veličinu tijela sličnu onoj modernih čimpanza.

* Ardipithecus ramidus živio je prije oko 4,4 milijuna godina u istočnoj Africi, a prvi put je zabilježen 1994. Nije jasno je li ova vrsta bila dvonožna.

* Australopithecus anamensis živio je prije otprilike 4,2-3,8 milijuna godina. Lubanja koja pripada ovoj vrsti otkrivena je u Etiopiji 2016. godine na jednom paleontološkom nalazištu. Dvije studije objavljene 2019. analizirale su ovu lubanju i utvrdile da je starija od Lucy, što je naziv za još jedan primjerak koji pripada vrsti Australopithecus afarensis, za koju se prije smatralo da je najstariji predak modernih ljudi. Novo istraživanje također je pokazalo da su dvije vrste (Lucy i njezini preci) koegzistirali najmanje 100.000 godina.

* Australopithecus afarensis (pripadnici Lucyine vrste) postojao je prije 3,85-2,95 milijuna godina u Africi. Paleontolozi su tijekom godina otkrili ostatke više od 300 osoba koje pripadaju ovoj vrsti.

* Kenyanthropus platyop živio je prije oko 3,5 milijuna godina u Keniji. Smithsonian muzej napominje da je vrsta nastanjivala Afriku u isto vrijeme kao i Lucyina vrsta, što bi moglo značiti da modernim ljudima postoji bliža grana od Lucyne na evolucijskom stablu.

* Australopithecus africanus živio je prije otprilike 3,3-2,1 milijuna godina u južnoj Africi. Ova vrsta je imala kombinaciju ljudskih i majmunskih osobina.

* Paranthropus aethiopicus živio je prije oko 2,7-2,3 milijuna godina u istočnoj Africi, a pripadnici ove vrste odlikuju se snažno izbočenim licem, velikim zubima i snažnom čeljusti.

* Australopithecus garhi živio je prije oko 2,5 milijuna godina u istočnoj Africi, a karakteriziraju ga duge, moćne ruke. Smithsonian muzej napominje da bi ruke mogle značiti duže korake potrebne tijekom dvonožnog hodanja.

* Paranthropus boisei živio je prije otprilike 2,3-1,2 milijuna godina u istočnoj Africi, a karakterizirala ih je lubanja specijalizirana za teško žvakanje.

* Paranthropus robustus živio je prije otprilike 1,8-1,2 milijuna godina u južnoj Africi i karakterizirala su ga široka, duboka lica.

* Australopithecus sediba živio je prije oko 1,9 milijuna godina u južnoj Africi. Pripadnici ove vrste imali su crte lica slične kasnijim primjercima Homoa.

* Homo habilis živio je prije oko 2,4-1,4 milijuna godina u istočnoj i južnoj Africi i jedan je od najranijih članova roda Homo. Međutim, pripadnici ove vrste i dalje su zadržali neke od majmunskih obilježja.

* Homo erectus živio je prije oko 1,89 milijuna-110 000 godina, u sjevernoj, istočnoj i južnoj Africi te zapadnoj i istočnoj Aziji. 'Turkana Boy' je najcjelovitiji fosil koji pripada ovoj vrsti i star je oko 1,6 milijuna godina.

* Homo floresiensis je živio prije oko 100.000-50.000 godina, u Aziji. Jedna od nedavno otkrivenih ranih ljudskih vrsta dobila je nadimak Hobit. Primjerci su do sada pronađeni samo na jednom indonezijskom otoku.

* Homo heidelbergensis je živio prije oko 700.000-200.000 godina u Europi, nekim dijelovima Azije i Afrike. Prema Smithsonian muzeju, ovo je bila prva rana ljudska vrsta koja je živjela u hladnijim krajevima.

* Homo neanderthalensis živio je prije oko 400.000-40.000 godina, i koegzistirao je s Homo sapiensom nekoliko tisuća godina. Živjeli su u Europi te u jugozapadnoj i srednjoj Aziji.

* Homo sapiens je evoluirao prije oko 300.000 godina i nalazi se diljem svijeta.

Dakle, gdje se uklapa Čovjek zmaj, najnovije kinesko otkriće?

Lubanja pronađena u Kini nazvana je Dragaon Man ili Homo longi, ime koje potječe od rijeke Long Jiang ili Dragon u kineskoj provinciji Heilongjiang gdje se nalazi grad Harbin.

Lubanja je navodno otkrivena davne 1933. godine, kada je izgrađen most preko rijeke Songhua. Tisućama godina lubanja je ostala zakopana u sedimentima.

Britanski Prirodoslovni muzej napominje da su zbog prepoznatljivog oblika lubanje, koji je pronađen gotovo kompletan, neki članovi tima predložili da se proglasi dijelom nove vrste iz roda Homo.

Značajno je da je veličina lubanje, koja ima značajan kapacitet mozga, usporediva s onom suvremenih ljudi i neandertalaca.

Smatra se da moderni ljudi imaju vrlo velik mozak. Dok se veličine mogu razlikovati između populacije i muškaraca i žena, prosječni kapacitet ljudskog mozga je oko 1300 kubičnih centimetara, a može težiti između 1300 i 1400 grama. Za usporedbu, mačji mozak teži samo 30 grama.

Zašto se ovo otkriće smatra značajnim?

Kao prvo, donosi nova saznanja o evoluciji Homo sapiensa - što će reći da ako je Čovjek Zmaj doista nova vrsta, to bi moglo pomoći da se premosti jaz između naših drevnih predaka zvanih Homo erectus i nas.

Ovo znanje je važno jer postoji vrlo malo konsenzusa u znanstvenoj zajednici o tome kako su različite ljudske vrste povezane i koje su vrste naši neposredni preci.

Smithsonian, na primjer, primjećuje da neki paleontolozi vjeruju da je Homo heidelbergensis naši neposredni preci. Ova vrsta je otkrivena 1908. godine, a živjela je prije oko 700.000 do 200.000 godina u Europi i vjerojatno Kini i nekim dijelovima Afrike.

Postoje i neka druga pitanja bez odgovora - kao što je je li bilo križanja među različitim ljudskim vrstama. Na primjer, vjeruje se da su neandertalci doprinijeli gotovo 1-4 posto DNK u neafričkim modernim ljudima.

Prirodoslovni muzej također napominje da je križanje s drevnim ljudima omogućilo Homo sapiensu da stekne gene koji su poboljšali njihove šanse za preživljavanje, te da su neki od tih gena prisutni u modernih ljudi i danas. Na primjer, vjeruje se da je dio DNK naslijeđenog od neandertalaca uključen u jačanje imuniteta.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: