Objašnjeno: Što se promijenilo u Zakonu o RTI? Zašto protestiraju oporbene stranke?
Izmjene i dopune Zakona o RTI-u: Vlada je uvela izmjene i dopune dajući sebi ovlasti za utvrđivanje plaća i uvjeta rada povjerenika za informiranje. Kako mijenja postojeći Zakon i zašto oporba prosvjeduje?
Izmjene i dopune Zakona o RTI-u: Vladin potez izazvao je prosvjede oporbe. Vlada je u petak u Lok Sabhi predstavila Prijedlog zakona o pravu na informiranje (izmjena) iz 2019., koji predlaže da se Centru daju ovlasti za utvrđivanje plaća i uvjeta službe povjerenika za informiranje na središnjoj i državnoj razini. Vladin potez izazvao je prosvjede oporbe.
Što se promijenilo?
Prijedlogom zakona mijenjaju se odjeljci 13. i 16. Zakona o pravu na informiranje (RTI) iz 2005. Članak 13. izvornog zakona određuje mandat središnjeg glavnog povjerenika za informiranje i povjerenika za informiranje na pet godina (ili do navršene 65. godine, ovisno o tome što je ranije). Izmjenom se predlaže da se imenovanje vrši na period koji odredi Središnja vlada. Ponovno, članak 13. navodi da su plaće, naknade i drugi uvjeti rada glavnog povjerenika za informiranje jednaki onima glavnog izbornog povjerenika, a oni povjerenika za informiranje jednaki su onima izbornog povjerenika. Izmjenom se predlaže da plaće, naknade i drugi uvjeti rada glavnog povjerenika za informiranje i povjerenika za informiranje budu onakvi kakve propiše Središnja vlada.
PROČITAJTE | Aktivisti kritikuju potez Centra na prijedlog zakona o RTI-u (amandman) iz 2019., kažu da će zakon donijeti još jednog 'bezubog tigra'
Odjeljak 16. izvornog zakona bavi se glavnim povjerenicima za informiranje i povjerenicima za informiranje na državnoj razini. Postavlja rok za CIC-ove i IC-ove na državnoj razini na pet godina (ili 65 godina starosti, ovisno o tome što je ranije). Izmjenom se predlaže da se ta imenovanja obavljaju na period koji odredi Središnja vlada. I dok izvorni Zakon propisuje plaće, naknade i druge uvjete rada državnog glavnog povjerenika za informiranje kao i izbornog povjerenika, a plaće i druge uvjete rada državnih povjerenika za informiranje jednake su onima za državnog povjerenika za informiranje. Glavni tajnik Državne vlade, amandmanom se predlaže da budu onakvi kakvima ih može propisati Središnja vlada.
Izmjene i dopune Zakona o RTI-u: državni ministar u PMO-u Jitendra Singh u Lok Sabhi u petak, kada je predstavio prijedlog zakona o RTI-u (amandman), 2019. (PTI/TV Grab) Zašto protestiraju oporbene stranke?
Izvorni zakon kvantificirao je mandate i definirao plaće u smislu postojećih mjerila. Smatra se da amandmani podrazumijevaju da, zapravo, Vlada može odlučivati o uvjetima imenovanja, plaćama i mandatima glavnih povjerenika za informiranje i povjerenika za informiranje od slučaja do slučaja. The Oporba je tvrdila da će to oduzeti neovisnost vlasti RTI-a. Čelnik Kongresa u Lok Sabha Adhir Ranjan Chowdhury rekao je da je prijedlog zakona prijetnja neovisnosti središnjeg povjerenika za informiranje, dok ga je Shashi Tharoor nazvao Prijedlogom zakona o eliminaciji RTI-a koji uklanja neovisnost organizacije. Prosvjedovali su i članovi Trinamoolovog kongresa, DMK-a i AIMIM-a, Vlada je i prošle godine pokušala uvesti amandmane, ali je zbog prosvjeda oporbe morala povući prijedlog zakona.
Koji su razlozi Vlade za donošenje amandmana?
U priopćenju se navodi da su mandati Izbornog povjerenstva Indije te središnjeg i državnog povjerenstva za informiranje različiti. Stoga je potrebno racionalizirati njihov status i uvjete službe. Prilikom predstavljanja zakona o izmjenama i dopunama, državni ministar u PMO-u Jitendra Singh rekao je: Vjerojatno je tadašnja vlada, u žurbi da donese Zakon o RTI-u iz 2005., mnogo toga previdjela. Središnji povjerenik za informiranje dobio je status suca Vrhovnog suda, ali se njegove presude mogu pobijati na Višim sudovima. Kako to može postojati? Osim toga, Zakon o RTI vladi nije dao ovlasti za donošenje pravila. Mi to samo ispravljamo amandmanom.
Izmjene Zakona o RTI-u, brzi pregled promjena. U kojim okolnostima su te odredbe uvedene u Zakon iz 2005. godine?
Prijedlog zakona koji je doveo do izvornog zakona raspravljao je saborski odbor za kadrove, javne pritužbe, pravo i pravdu, u koji su bili uključeni tadašnji članovi BJP-a Ram Nath Kovind (sada predsjednik), Balavant Apte i Ram Jethmalani. Prvotno je predloženo da plaće glavnih povjerenika za informiranje budu ekvivalentne plaćama tajnika vlade Indije, a plaće povjerenika za informiranje trebale su biti ekvivalentne plaćama dodatnih tajnika ili zajedničkih tajnika vlade Unije. Parlamentarni odbor na čelu s EMS Natchiappanom podnio je svoje izvješće 2005. godine i rekao: Odbor smatra da… će biti poželjno povjereniku za informiranje (odredba je kasnije preimenovana u CIC) i zamjenicima povjerenika za informiranje (sada ICs) dodijeliti status Glavni izborni povjerenik, odnosno Izborni povjerenik. Odbor, u skladu s tim, preporučuje umetanje odgovarajuće odredbe u klauzulu o tome.
Koliko je Zakon o RTI-u u posljednjih 14 godina služio svrsi zbog koje je uveden?
Zakon o RTI-u smatra se jednim od najuspješnijih zakona neovisne Indije. Običnim građanima dalo je povjerenje i pravo postavljati pitanja državnim tijelima. Prema procjenama, svake godine se podnese gotovo 60 milijuna zahtjeva. Koriste ga građani, ali i mediji. Smatra se da je zakon djelovao kao sredstvo odvraćanja državnih službenika od donošenja proizvoljnih odluka.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
