Objašnjeno: Kakav je mirovni sporazum potpisan između Azerbajdžana i Armenije?
Prema novom mirovnom sporazumu, obje strane će sada zadržati pozicije u područjima koja trenutno drže, što će značiti značajan dobitak za Azerbajdžan.
Azerbajdžanci slave mirovni sporazum u Bakuu 10. studenog. (Foto: AP) Rusija je u utorak (10. studenog) posredovala u novom mirovnom sporazumu između Armenije i Azerbajdžana, dviju zemalja koje su više od šest tjedana u vojnom sukobu oko sporne regije Nagorno-Karabah na južnom Kavkazu.
Tijekom sukoba, koji se smatra jednim od najozbiljnijih posljednjih godina, prema vlastima Nagorno-Karabaha, život je izgubilo preko 1200, dok je tisuće raseljeno.
Sporazum, koji bi trebao okončati sukob između dva naroda, potpisali su ruski predsjednik Vladimir Putin, azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev i armenski premijer Nikol Pashinyan. Od početka sukoba u rujnu, između dvije strane potpisano je više sporazuma o prekidu vatre, ali nijedan do sada nije bio uspješan.
Dakle, koji je novi mirovni sporazum?
Prema novom mirovnom sporazumu, obje strane sada će zadržati pozicije u područjima koja trenutno drže, što će značiti značajan dobitak za Azerbajdžan jer je povratio više od 15-20 posto svog izgubljenog teritorija tijekom nedavnog sukoba, AFP izvijestio.
Nadalje, prema ovom sporazumu obustavljaju se sve vojne operacije, ruski mirovnjaci bit će raspoređeni duž linije dodira u Nagorno-Karabahu i duž koridora Lachin koji povezuje regiju s Armenijom. Ove ruske mirovne snage s otprilike 2000 snaga bit će raspoređene na tom području na razdoblje od pet godina.
Izbjeglice i interno raseljene osobe vratit će se u regiju i susjedna područja, a dvije strane će također razmjenjivati ratne zarobljenike i tijela. Značajno je da će se otvoriti novi koridor od Nakhchivana do Azerbajdžana, koji će biti pod ruskom kontrolom.
BBC je izvijestio da se u armenskoj prijestolnici okupila velika gomila na prosvjedu protiv mirovnog sporazuma, dok je Azerbajdžanac Alijev rekao da je sporazum od povijesne važnosti.
Koji su ulozi za Rusiju?
Uloga Rusije u sukobu bila je pomalo neprozirna budući da ona isporučuje oružje objema zemljama i u vojnom je savezu s Armenijom pod nazivom Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti. U priopćenju objavljenom prošlog mjeseca, Dmitrij Peskov, tajnik za tisak predsjednika Ruske Federacije, rekao je da je Rusija uvijek zauzimala uravnotežen stav po tom pitanju i da ima tradicionalno dobre odnose s obje zemlje.
Što je regija Nagorno-Karabah?
Smješten u zapadnoj Aziji i istočnoj Europi, Nagorno-Karabakh je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, ali većinu regije kontroliraju armenski separatisti. Nagorno-Karabah je dio teritorija Azerbajdžana još od sovjetskog doba. Kad se Sovjetski Savez počeo raspadati kasnih 1980-ih, armenski regionalni parlament izglasao je prijenos regije Armeniji; sovjetske vlasti su odbile zahtjev.
Uslijedile su godine sukoba između azerbajdžanskih snaga i armenskih separatista. Nasilje je trajalo do 1990-ih, ostavljajući desetke i tisuće mrtvih, a stotine tisuća raseljenih. Godine 1994. Rusija je posredovala u prekidu vatre, a do tada su etnički Armenci preuzeli kontrolu nad regijom.
Ljudi prosvjeduju protiv uvjeta mirovnog sporazuma u zgradi vlade u Jerevanu, Armenija, 10. studenog. (Foto: AP) Iako je to područje ostalo u Azerbajdžanu, danas njime upravljaju separatistički Armenci koji su ga proglasili republikom pod nazivom Nagorno-Karabah Autonomna oblast. Iako armenska vlada ne priznaje Nagorno-Karabah kao neovisnu, politički i vojno podržava regiju.
Jesu li postojali drugi sporazumi o prekidu vatre?
Čak i nakon mirovnog sporazuma iz 1994., regiju su obilježile redovite razmjene vatre. Godine 2016. doživio je četverodnevni rat prije nego što je Rusija posredovala u miru. Grupa Minsk Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), kojom predsjedavaju Francuska, Rusija i SAD, nekoliko je godina pokušavala postići da dvije zemlje postignu mirovni sporazum.
Ovog listopada obje su zemlje pristale na sporazum o prekidu vatre, koji je također posredovala Rusija, ali nije bio uspješan. Express Explained je sada na Telegramu
Koja je uloga etničke pripadnosti u sukobu između dviju zemalja?
Etničke napetosti od prije nekoliko desetljeća imaju ključnu ulogu u sporu. Dok Azeri tvrde da je sporna regija u poznatoj povijesti bila pod njihovom kontrolom, Armenci tvrde da je Karabah bio dio armenskog kraljevstva. Trenutno se sporna regija sastoji od većinskog armenskog kršćanskog stanovništva, iako je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana s muslimanskom većinom.
Kako je započeo nedavni sukob?
Počelo je ujutro 27. rujna, od kada svaka zemlja tvrdi da je nanijela ozbiljan gubitak svom protivniku. Ono što je drugačije u vezi s trenutnom rasplamsavanjem je to što je ovo prvi put da su obje zemlje proglasile izvanredno stanje.
Prema Varšavskom Centru za istočne studije (OSW), trenutnu eskalaciju najvjerojatnije je inicirao Azerbajdžan. Medijski izvještaji navode da su sukobi vjerojatno bili posljedica nastojanja Azerbajdžana da povrati neke teritorije koje su okupirali separatistički Armenci.
Predsjednik Nacionalnog vijeća Azerbajdžana u priopćenju je rekao da vojna operacija azerbajdžanske vojske nastavlja čišćenje teritorija koje je neprijatelj okupirao gotovo 30 godina. Rekao je da je 27. rujna bio dan iscrpljenosti i kako je navodno Armenija okupirala regije oko Nagorno-Karabaha uz izravnu potporu Rusije kako bi stvorila sigurnosnu zonu.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
