Objašnjeno: Zašto Kuba svjedoči najvećim protuvladinim prosvjedima u posljednjih 30 godina?

Kubanski prosvjednici uzvikuju 'slobodu' i pozivaju predsjednika Miguela Diaz-Canela da odstupi.

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel (C) razgovara s medijima u San Antoniju de los Banosu, Kuba, 11. srpnja 2021. (Reuters)

Tisuće ljudi u maloj otočkoj državi Kubi u nedjelju izašao na ulice protiv komunističke vlade u zemlji, u, kako se vjeruje, najvećim demonstracijama viđenim u više od tri desetljeća. Vlasti su uhitile desetke prosvjednika u demonstracijama, potaknutim kolapsom gospodarstva i vladinim postupanjem s pandemijom Covid-19. Kubanci se žale i na nedostatak hrane i nedostatak osnovnih lijekova.

američki predsjednik Joe Biden objavio je izjavu podrške prosvjeda, rekavši: Stojimo uz kubanski narod i njihov jasan poziv na slobodu i oslobađanje od tragičnog stiska pandemije i desetljeća represije i ekonomske patnje kojima ih je podvrgao kubanski autoritarni režim.

Zapravo, prosvjedi su viđeni samo nekoliko dana nakon što je kubanska vlada objavila da je njeno domaće cjepivo tzv. Suveren (Sovereign) bio je oko 91 posto učinkovit protiv simptomatskih pacijenata, što je pokazano u kasnijim kliničkim ispitivanjima.

Kuba nije uvozila cjepiva protiv Covida, ali njezine vlasti masovno daju eksperimentalna cjepiva u sklopu intervencijskih studija, navodi Reuters. Oko 1,5 milijuna od 11,2 milijuna stanovnika zemlje do sada je u potpunosti cijepljeno, navodi se u izvješću.

Osim Soberane, na Kubi se razvijaju još četiri kandidata za cjepivo. Ako bude odobreno, mogla bi postati prva latinoamerička zemlja koja će proizvoditi i razvijati vlastita cjepiva protiv ove bolesti. Međutim, zabrinutost zbog Covida porasla je s dolaskom Delta varijanta dovela je do porasta broja slučajeva. Kuba je u nedjelju prijavila 6.923 slučaja Covid-19 i 47 smrtnih slučajeva, dvostruko više od onoga što je zabilježeno prethodnog tjedna. Pandemiju je pratila rasprostranjena ekonomska nevolja.

bilten| Kliknite da biste dobili najbolja objašnjenja dana u svoju pristiglu poštu

Zašto su protesti na Kubi?

Kuba je više od šest desetljeća autoritarna komunistička država. Ima populaciju od oko 11 milijuna ljudi koji prvenstveno govore španjolski, a BDP od 100 milijardi dolara. Prema informacijama koje je prikupilo neprofitno Vijeće za vanjske odnose (CFR), njegov BDP po glavi stanovnika iznosi otprilike 8000 dolara i većinsko stanovništvo čine kršćani.

Osim pandemije, zemlja je patila i zbog gospodarskih sankcija koje je uvela administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Godine 2020. gospodarstvo zemlje se smanjilo za 11 posto - što je dovelo do nestašice nekih osnovnih dobara, uključujući rižu - što je bio njezin najgori učinak u otprilike tri desetljeća.

Prema izvješću Reutersa, protuvladini prosvjedi pojavili su se usred najgore ekonomske krize u zemlji od pada Sovjetskog Saveza, koji je bio njegov stari saveznik.

Prosvjednici su uzvikivali slobodu i pozivali predsjednika Miguela Diaz-Canela da odstupi. Tisuće Kubanaca pridružile su se uličnim prosvjedima od Havane do Santiaga u nedjelju u najvećim protuvladinim demonstracijama na otoku kojim upravljaju komunisti u posljednjih nekoliko desetljeća, stoji u izvješću.

Općenito, Kubanci prosvjeduju protiv nestašice hrane, sve većeg broja slučajeva Covid-19 i ozbiljnih nestanka struje u zemlji, što pripisuju neuspjehu vlade da se nosi sa situacijom. Zbog pandemije stradao je i turizam, koji je bio jedan od glavnih izvora prihoda obrtnika i taksista – jedan od rijetkih sektora u kojima je privatna djelatnost tradicionalno bila dopuštena.

Što radi vlada?

Diaz-Canel je za prosvjed okrivio Sjedinjene Države, rekavši da su iskreni prosvjednici izmanipulirani kampanjama na društvenim mrežama koje su organizirale SAD i plaćenicima na terenu.

Predsjednica je upozorila na akciju i pozvala svoje pristaše da se suoče s provokacijama.

Vlada je također poduzela neke korake kako bi ublažila ekonomske probleme, čiji se učinci tek trebaju osjetiti na terenu.

Ranije u veljači, Kuba je najavila da će dopustiti privatnim tvrtkama poslovanje u većini sektora nacionalnog gospodarstva. Ministrica rada Elena Feito rekla je tada da je u skladu s novim reformama broj ovlaštenih industrija porastao sa 127 na više od 2.000, a samo manjim brojem industrija i dalje dominira država.

Nakon što se provedu davno zakašnjele reforme, koje su prvi put najavljene u kolovozu 2020., očekuje se da će se mala poduzeća proširiti, što će privatnim igračima omogućiti da pređu izvan turizma i malih farmi.

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: