Koliko je spaljivanje smeća na odlagalištima smeća štetno za zdravlje
Smeće koje se ovdje baca često je miješani otpad – s papirom, plastičnim spremnicima, bocama, limenkama i ponekad elektroničkom robom.
Deonar odlagalište smeća. Zašto za učinkovito gospodarenje otpadom treba hitne odgovore i trajna rješenja vidljivo je iz požara na odlagalištu Deonar u Mumbaiju kojem je trebalo gotovo 10 dana da se kontrolira. Nekoliko dana nakon požara, dim koji je kuljao iz gomile smeća bio je opasan po zdravlje, jer je građansko tijelo zatvorilo 74 škole i ambulantu nekoliko privatnih i državnih ambulanti, što je svjedočilo porastu broja pacijenata koji pate od nadraženosti grla i drugih respiratornih problema.
Smeće koje se ovdje baca često je miješani otpad – s papirom, plastičnim spremnicima, bocama, limenkama i ponekad elektroničkom robom. Štoviše, kada se nakuplja s razgradivim otpadom iz hrane, mrtvim životinjama, građevinskim otpadom, pa čak i industrijskim otpadom, onda je to definitivno ozbiljna zdravstvena briga.
Spaljivanjem čak i malih količina plastike i gume oslobađaju se kemikalije koje nisu sigurne, otkriva dr. Hemant Purohit, zamjenik ravnatelja Nacionalnog instituta za inženjerstvo okoliša (NEERI). Otvoreno izgaranje je neučinkovit proces izgaranja koji oslobađa značajne količine zagađivača zraka i pepela te gustog bijelog ili crnog dima, objasnio je znanstvenik.
Zagađivači zraka koji se oslobađaju ovise o materijalu koji se spaljuje i uvjetima požara. Dim može uključivati aldehide, kiseline, dušikove okside, sumporove okside, policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), dioksine, furane, druge organske tvari i isparljive teške metale. Na primjer, obrađeni drveni otpad može ispuštati arsen, PVC plastika može ispuštati klorovodik, drvo obojeno bojama na bazi olova može ispuštati olovo i slično, dodaje Pradeep Mulay, osnivač PASSCO Environmental Solutions Limited.
Pepeo iz otpada može biti kontaminiran otrovnim kemikalijama kao što su dioksini i furani, PAH, teški metali i drugi potencijalno kancerogeni spojevi. Dio pepela odnijet će se u atmosferu s dimom, dok će ostatak ostati nakon gašenja požara. Kvaliteta zraka je uvelike pogođena i onečišćujuće tvari poput čestica PM 10 i PM 2,5 ostaju suspendirane u zraku. Udisanje čestica 2,5 (vrlo fine čestice) čak su opasnije od PM 10 jer izravno ulaze u pluća, objasnili su znanstvenici NEERI.
Najveći zdravstveni rizik od otvorenog spaljivanja smeća na odlagalištu otpada za one koji su najbliži vatri koji mogu udisati dim.
Mogu biti pogođeni i drugi pojedinci na licu mjesta i izvan njega, ovisno o čimbenicima kao što su udaljenost do požara, trajanje izlaganja, količina i vrsta spaljenog materijala, individualna osjetljivost, ističe dr. Dilip Sarda, bivši predsjednik Indijskog liječničkog udruženja ( IMA), Maharaštra.
Svi zagađivači su toksični za ljude ovisno o njihovoj koncentraciji i mogu uzrokovati iritaciju, kožu i respiratorne probleme. Neki su kancerogeni. Osobe s respiratornim problemima poput astme ili s alergijama mogu biti još osjetljivije na dim, objasnio je.
U Odboru za kontrolu onečišćenja Maharashtre (MPCB) pomoćnik tajnika (tehnički) P K Mirashe rekao je da su glavne brige oko otvorenog spaljivanja smeća na odlagalištima povezane s potencijalnim učincima na zdravlje ljudi i okoliš te neke neobične probleme. `Izdali smo smjernice općinskim tijelima za učinkovitu kontrolu. Važno je jer dim od prizemnih požara odlagališta otpada može smanjiti vidljivost na lokalnim cestama. To može uzrokovati prometne nesreće', istaknuo je.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
