Prosvjedi u Boliviji, Čileu, Ekvadoru, Venezueli, Meksiku - zašto u Latinskoj Americi nastaju nevolje

Od prosvjeda protiv navodne izborne prijevare u Boliviji i demonstracija protiv ekonomske nejednakosti u Čileu i Ekvadoru, do političkih nemira u Venezueli i kartelskog rata u Meksiku, problemi se spremaju diljem regije.

Protuvladini prosvjednici marširaju tražeći drugi krug predsjedničkih izbora u La Pazu u Boliviji (AP Photo/Juan Karita)

Ove godine je nekoliko zemalja Latinske Amerike svjedočilo velikim potresima, uključujući masovne prosvjede, političke sukobe i probleme provođenja zakona. Od prosvjeda protiv navodne izborne prijevare u Boliviji i demonstracija protiv ekonomske nejednakosti u Čileu i Ekvadoru, do političkih nemira u Venezueli i kartelskog rata u Meksiku, problemi se spremaju diljem regije.

Bolivija: Prosvjedi zbog izbornog rezultata

Ovog tjedna, prosvjedi su uzburkali Boliviju, gdje su mnogi doveli u pitanje poštenost općih izbora u zemlji održanih prošlog tjedna. Ankete su vratile sadašnjeg predsjednika Evo Moralesa na vlast za četvrti mandat.

Nakon što su izbori održani 20. listopada, prvi rezultati pokazali su tijesnu utrku između Moralesa i njegovog suparnika Carlosa Mese, bivšeg predsjednika. Ubrzo nakon toga, objavljivanje rezultata izbornog tijela naglo je prekinuto na 24 sata. Nakon što se nastavilo, Morales je pokazao vodeći s većom razlikom, prednost od više od 10 posto. U bolivijskim anketama, ako je razlika između prva dva kandidata manja od 10 posto, održava se drugi krug izbora ili drugi izbori između njih. Rezultati su viđeni sa sumnjom, a prosvjednici su se okupljali na ulicama. Potvrda rezultata 25. listopada od strane izbornih vlasti dodatno je razljutila prosvjednike.

Kritičari tvrde da je glasovanje bilo namješteno tijekom 24 sata kada je objavljivanje prekinuto, a SAD, Brazil, Argentina i Kolumbija pozvale su Boliviju da provede drugi krug glasovanja.

Čile: Poskupljenje metroa izaziva nerede

Čile je potresen prosvjedima od početka listopada, koji su započeli kada je prometna uprava te zemlje objavila povećanje cijena podzemne željeznice za 4 posto. Čile je opisan kao jedna od najprosperitetnijih, ali nejednakih ekonomija Latinske Amerike.

Nakon što su cijene poskupljene, učenici su pokrenuli kampanju izbjegavanja cijena u metrou u Santiagu. Nakon toga, kampanja je nastavila rasti, a nasilni incidenti prisilili su transportne vlasti da 15. listopada zatvore stanice na tri od sedam linija metroa.

Policija prska vodom antivladine demonstrante u Santiagu, Čile, ponedjeljak, 28. listopada 2019. (AP Photo)

Dana 18. listopada cijela mreža morala je biti zatvorena, a predsjednik Sebastián Piñera proglasio je 15-dnevni policijski sat. Nasilne demonstracije nastavljene su tijekom policijskog sata, a neredi su se proširili na druge gradove kao što su Concepción, San Antonio i Valparaíso. Piñera je 19. listopada otkazao povećanje naknada, a tri dana kasnije pokrenuo je paket reformskih mjera. Prosvjednici su ostali neimpresionirani, a više od milijun marširalo je u Santiagu 26. listopada.

U prosvjedima je navodno poginulo do 18 osoba. Metro stanice su uništene, supermarketi zapaljeni, trgovine opljačkane, a javna infrastruktura pretrpjela je znatnu štetu. Prosvjedi su opisani kao najburniji u posljednjih 30 godina, otkako se zemlja vratila demokraciji na kraju krvlju natopljene diktature generala Augusta Pinocheta.

Ekvador: Sukobi oko subvencija za gorivo

Ekvador je ranije ovog mjeseca doživio proteste velikih razmjera nakon što je predsjednik Lenín Moreno 1. listopada najavio ukidanje subvencija za gorivo koje su bile na snazi ​​u toj andskoj zemlji od 1970-ih.

Ekvador je 2017. izglasao lijevog čelnika Rafaela Correu i izabrao Lenína Morena, koji se kandidirao na platformi da gospodarstvo zemlje učini tržišno orijentiranim.

Demonstranti drže kamenje tijekom prosvjeda nakon što je vlada ekvadorskog predsjednika Lenina Morena ukinula četiri desetljeća stare subvencije za gorivo, u Quitu, Ekvador, 4. listopada 2019. (Reuters)

U ožujku 2019. Ekvador ovisan o nafti osigurao je paket pomoći od 10,2 milijarde dolara od međunarodnih institucija, koji je uključivao zajam od MMF-a od 4,2 milijarde dolara. Najavljeno je povlačenje subvencija kako bi se ispunili ciljevi MMF-a.

Nakon što je vlada ukinula subvencije za gorivo, cijene benzina i dizela su skočile, a na ulicama je uslijedila velika reakcija. Prosvjedi, koje su predvodile domorodačke skupine u zemlji, sukobili su se sa sigurnosnim snagama, a agitatori su čak ušli u neka od naftnih polja Ekvadora.

Predsjednik Moreno bio je prisiljen promijeniti svoju vladu iz glavnog grada Quita u obalni grad Guayaquil, gdje je bilo manje nemira. Moreno je 14. listopada bio prisiljen povući paket MMF-a i ponovno uvesti subvencije za gorivo.

Venezuela: Klizanje prema dolje

Problemi ove zemlje koja je jako ovisna o nafti prvi put su započeli padom cijena sirove nafte počevši od 2014.

Predsjednik Nicolás Maduro, koji je na vlast došao 2013. nakon smrti svog popularnog prethodnika Huga Cháveza, sve je teže osiguravao sigurnost i sigurnost građana. U 2014. godini prijavljeno je čak 3000 ubojstava u prva dva mjeseca, a 43 su ubijena u prosvjedima. Nestašica hrane postala je akutna – istraživanje iz 2016. pokazalo je da je 75 posto stanovništva izgubilo do 8,7 kg težine zbog nedostatka potrebne hranjive hrane. Godine 2017. Maduro je raspustio zakonodavno tijelo pod kontrolom opozicije i naredio stvaranje novog zakonodavnog tijela pod nazivom Ustavotvorna skupština.

Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro maše tijekom skupa u znak podrške svojoj vladi i obilježavanja Prvog svibnja u Caracasu, Venezuela, 1. svibnja 2019. (Reuters)

U svibnju 2018. Maduro je pobijedio na vrlo kontroverznim reizborima usred ekonomske i humanitarne krize koja je nastavila mučiti zemlju. S izvršnom i sudskom vlašću pod njegovom kontrolom, Maduro je nastojao smanjiti ovlasti Narodne skupštine. Parlament se opirao, a njegov vođa Juan Guaidó doveo je u pitanje legitimitet vlade.

U siječnju 2019. Guaidó se proglasio privremenim predsjednikom Venezuele. Od tada je 50 zemalja, uključujući SAD, priznalo Guaidóa kao zakonitog predsjednika zemlje. U kolovozu 2019. pregovori između Madura i Guaidóa propali su nakon što su SAD uvele dodatne sankcije Madurovoj vladi.

Meksiko: Rat protiv droge

Od 2006. godine Meksiko je usred 'Rata protiv droge' koji se vodi između vlade i sindikata trgovine drogom. Do sada je više od 200.000 ljudi ubijeno u nasilju potaknutom bandama, a više od 40.000 se vodi kao nestalo.

Nakon prosinca 2018., kada je lijevo orijentirani López Obrador došao na vlast, Meksiko je usvojio manje ratoboran pristup, baveći se temeljnim uzrocima nasilja, posebice smanjenjem siromaštva, iskorenjivanjem ukorijenjene korupcije i pružanjem mogućnosti za zaposlenje mladim odraslim osobama. Prema Reutersu, ova politika tek treba dati rezultate, budući da su ubojstva u 2019. bila na putu da nadmaše prošlogodišnji rekord.

Nakon što je prvi put pokrenut, obračun doveo je do rascjepa meksičkih kartela i nekih značajnih pobjeda vlade, uključujući uhićenje 'El Chapa' Guzmana. Prvi je izručen SAD-u, a u veljači 2019. proglašen je krivim za krijumčarenje droge i osuđen na doživotni zatvor.

Također pročitajte | Objašnjeno: Tko plaća besplatne vožnje autobusom za žene u Delhiju?

Podijelite Sa Svojim Prijateljima: