Objašnjeno: Zašto je najviši sud EU-a dopustio poslodavcima da zabrane nošenje marama na poslu
Marama je već godinama u središtu kontroverzi i rasprava u Europi. U nekoliko zemalja sudovi su mogli nametnuti ograničenja za nošenje vjerskih simbola ili odjeće na radnom mjestu, kao i na javnim mjestima.
Žena s maramom, tradicionalnom haljinom za islamske žene, šeće ulicom u četvrti Neukoelln u Berlinu. (AP Photo: Markus Schreiber, File) Prošli tjedan je najviši sud Europske unije ponovno potvrdio da tvrtke u Europi mogu zabraniti ženama da nose marame na poslu - odluka koja je dovela do široke osude aktivista za ljudska prava i muslimanskih naroda zbog smirivanja islamofobije.
Odluka Europskog suda pravde o maramama na radnom mjestu još je jedan udarac pravima muslimanskih žena s maramama i ići će na ruku tim ratnim huškačima protiv islama u Europi, objavio je na Twitteru glasnogovornik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Ibrahim Kalin. Nedjelja.
| Ono što islamski veo pokazuje, a što skrivaOdluka Europskog suda pravde (ECJ) sa sjedištem u Luksemburgu nije bila ograničena samo na marame. Odnosi se na sve vidljive simbole vjerskih i političkih uvjerenja. Sud je rekao da će 27 država članica bloka morati opravdati postoji li istinska potreba poslodavca da zabrani ove vjerske oznake.
bilten| Kliknite da biste dobili najbolja objašnjenja dana u svoju pristiglu poštu
Što je dovelo do posljednje presude Europskog suda pravde?
Presuda se temeljila na odvojenim slučajevima koje su sudu donijele dvije njemačke muslimanke koje su suspendirane s posla zbog nošenja hidžaba. Obje žene - od kojih je jedna radila u centru za brigu o djeci u Hamburgu, dok je druga bila blagajnica u ljekarni - nisu nosile marame kada su počele raditi za svoje poslodavce. Usvojili su hidžab nakon što su se vratili s roditeljskog dopusta.
Prema sudskim dokumentima, objema ženama je rečeno da nošenje marame nije dopušteno. Djelatnica centra za brigu o djeci dva puta je suspendirana nakon što je odbila skinuti maramu, dok je djelatnica ljekarne premještena na manje vidljivo radno mjesto, gdje nije morala toliko komunicirati s kupcima.
Najviši sud EU-a danas je ponovno potvrdio pravo poslodavaca da otpuštaju muslimanke s posla zbog nošenja marama ako je to opravdano pojmom neutralnosti. Čini se da ECJ također priznaje da je ovo oblik diskriminacije ????? pic.twitter.com/mMwYdJoHwr
— Mehreen (@MehreenKhn) 15. srpnja 2021
Sud je rekao da se politika poduzeća koja radnicima zabranjuje nošenje vidljivog oblika izražavanja političkih, filozofskih ili vjerskih uvjerenja na radnom mjestu ne kvalificira kao izravna diskriminacija sve dok se ista pravila primjenjuju na vjerske simbole i odjeću u različitim vjerama.
U oba slučaja, njemački će sudovi konačno morati odlučiti jesu li žene diskriminirane.
Značajno je da u Njemačkoj živi preko pet milijuna muslimana, što ih čini najvećom vjerskom manjinom u zemlji. No, rasprava o maramama u Europi daleko je prethodila najnovijoj presudi ECJ-a. Brojni slučajevi poput ova dva su saslušani, od kojih su većinu podnijeli kandidati za radna mjesta nastavnika u državnim školama i sudaca na sudovima.
| Najjača kiša u Kini u 1000 godina, koja je rezultirala razornim poplavama
Sud je odredio da poslodavci moraju pokazati istinsku potrebu za zabranom – to mogu biti legitimne želje kupaca, predstavljanje neutralne slike prema kupcima ili sprječavanje društvenih sporova.
Međutim, to opravdanje mora odgovarati stvarnoj potrebi poslodavca i, u usklađivanju spornih prava i interesa, nacionalni sudovi mogu uzeti u obzir specifičan kontekst svoje države članice, a posebno povoljnije nacionalne odredbe o zaštiti slobode vjeroispovijesti, rekao je sud.
Kakav je bio prethodni stav ECJ-a o maramama?
Marama je već godinama u središtu kontroverzi i rasprava u Europi. Zapravo, temelji se najnovija presuda ECJ-a na sličnu odluku to je napravljeno 2017. Zatim je sud EU rekao da tvrtke mogu zabraniti osoblju nošenje bilo kakvih vidljivih vjerskih simbola, uključujući marame, pod određenim uvjetima. I u to vrijeme ta je presuda izazvala veliko negodovanje među aktivistima i muslimanskim svijetom.
Rasprava oko marama u Europi
Tijekom godina, diljem Europe, mnogi su sudovi uspjeli nametnuti ograničenja nošenja vjerskih simbola ili odjeće na radnom mjestu, kao i javnim prostorima kao što su parkovi. Francuska je, na primjer, 2004. zabranila nošenje hidžaba u državnim školama. Zatim, 2014., najviši sud zemlje potvrdio je otpuštanje muslimanske radnice u vrtiću zbog nošenja marame u privatnoj školi u kojoj se zahtijevala vjerska neutralnost svih njenih zaposlenika.
U novije vrijeme, francuski senat kontroverzni prijedlog zakona o 'anti-separatizmu' izazvao je široke proteste, a kritičari su ga osudili zbog izdvajanja muslimanske zajednice. U sklopu svojih predloženih inicijativa za promicanje sekularizma, senat nastoji uvesti zabranu nošenja hidžaba djevojkama mlađim od 18 godina u javnosti. Hashtag #HandsOffMyHijab naširoko se dijelio na društvenim mrežama nekoliko tjedana.
Zemlje poput Belgije, Austrije i Nizozemske također su donijele zakone koji zabranjuju pokrivanje vela na javnim mjestima. Međutim, hidžab - koji pokriva samo ramena i glavu - nije uključen u ove zabrane. No, austrijski ustavni sud posebno je presudio da je zakon kojim se djevojčicama mlađim od 10 godina zabranjuje da nose marame u školama diskriminirajući.
2016. godine njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da bi nošenje velova za cijelo lice trebalo biti zabranjeno gdje god je to zakonski moguće.
Kako su zemlje reagirale na zabranu nošenja marama?
Među najglasnijim glasovima koji se protive presudi ECJ-a su ministri turske vlade. To je potaknulo glasnogovornika predsjednika Erdogana Ibrahima Kalina da na Twitteru upita: Isključuje li koncept vjerske slobode sada muslimane?
U članku koji osuđuje presudu suda, međunarodna nevladina organizacija Human Rights Watch istaknula je da se argument temelji na pogrešnoj predodžbi da prigovori klijenta da zaposlenici nose vjersku odjeću mogu legitimno nadmašiti prava zaposlenika.
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
