Nedostatak zelenih površina: rangiranje europskih gradova prema mortalitetu
Studija je pokazala da preko 60% stanovništva nema dovoljan pristup zelenim površinama. Ovaj nedostatak zelenih površina povezan je s 42.968 smrtnih slučajeva.
Dvije žene prolaze pored velike fotografije u Madridu, Španjolska, četvrtak, 30. rujna 2021. (AP Photo/Paul White, datoteka) Studija u The Lancet Planetary Health rangira europske gradove s najvišom i najnižom stopom smrtnosti koja se može pripisati nedostatku zelenih površina.
Istraživači s Barcelonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) analizirali su gradove u 31 europskoj zemlji i zaključili da bi se svake godine moglo spriječiti do 43.000 prijevremenih smrti ako bi ti gradovi ispunili preporuku SZO-a da treba postojati zelena površina najmanje veličine 0,5 hektara na udaljenosti ne većoj od 300 m od svake kuće.
*NDVI = normalizirani vegetacijski indeks razlike U istraživanju je korišten indikator Normalizirani indeks razlika vegetacije (NDVI). Tim je dobio podatke iz 2015. o smrtnosti od prirodnih uzroka i razinama zelenih površina za svaki grad. Koristeći postojeće podatke o povezanosti zelenih površina i mortaliteta, procijenili su broj smrtnih slučajeva od prirodnih uzroka koji bi se mogli spriječiti da svaki grad bude u skladu s preporukama SZO-a.
Studija je pokazala da preko 60% stanovništva nema dovoljan pristup zelenim površinama. Ovaj nedostatak zelenih površina povezan je s 42.968 smrtnih slučajeva, što bi se moglo spriječiti poštivanjem preporuka SZO-a, rekli su autori.
Izvor: Barcelona Institute for Global Health
Podijelite Sa Svojim Prijateljima:
